Kupovina prijenosnog računala investicija je koju ne bi trebalo uzimati olako jer je riječ o uređaju koji bi vas trebao služiti barem tri, četiri, pet, možda i više godina.

Ali, uz ogroman izbor raznovrsnih modela koji su na raspolaganju nije uvijek jednostavno prepoznati onaj koji će u najvećoj mjeri zadovoljiti vaše potrebe i želje. Pogotovo uz svu silu ponekad zbunjujućih komponenti, značajki i drugih tehnoloških pojedinosti kojima se ove uređaje oglašava.

Kako bi vam pomogli u sužavanju izbora pripremili smo pregled deset pojmova koje svakako trebate znati kad kupujete novi laptop.

1) CPU

CPU je kratica za central processing unit i označava glavni procesor računala. Ponekad ga se naziva i čip. Tržištem računala s Microsftovim operativnim sustavom Windows 10 dominiraju dva proizvođača: AMD i Intel.

Oba koriste ne naročito korisne oznake za svoje proizvode ako ne znate o čemu se radi. Srećom, prilično je jednostavno objasniti ih.

Na primjer, Intel ima procesor Core i7-1165G7. Core je naziv za seriju čipova, i7 označava kako je riječ o najjačem izdanju u toj seriji (postoje još i5 i i3), dok broj 11 u 1165G7 predstavlja generaciju procesora. U ovom slučaju to je najnovija, jedanaesta.

Slično je i s AMD-om. Recimo, AMD Ryzen 7 4700u je četvrta generacija procesora u seriji 7. Dakle, što su brojevi veći, to su procesori moćniji i noviji (pa i skuplji).

Naravno, to će ovisiti o vašem budžetu, ali u pravilu nastojte nabaviti što jači procesor što novije generacije. Za ogromnu većinu ljudi Core i5 i Ryzen 5 ponudit će najbolji omjer cijene i izvedbe.

Što se Intelove serije Celeron i Pentium, odnosno AMD-ove Athlon tiče, riječ je o slabijim procesorima koji se mogu nositi s osnovnim zadaćama, ali ne i s puno više od toga.

2) GPU

Kratica za graphics processing unit, odnosno procesor zadužen za obradu grafičkih elemenata. Ima ga svaki laptop, ali u većini je ugrađen u glavni procesor i slabijih je mogućnosti. Novija serija Intel Xe (uz procesore Core i5/i7) je prilično dobra, kao i Vega 6 (uz Ryzen serije 4).

Ako trebate i želite nešto jače, potražite laptop sa zasebnom grafičkom karticom, obično nekim modelom iz serija GeForce GTX i RTX tvrtke Nvidia.

Što je broj uz oznake GTX i RTX veći to je kartica jača, a RTX su top modeli namijenjeni zahtjevnim poslovima poput obrade slike i videa te ozbiljnom igranju.

3) Čvrsti disk (HDD)

Čvrsti disk služi kao memorija vašeg računala. Obično nude veće kapacitete (izražene u gigabajtima ili terabajtima, GB ili TB) za manje novca nego što je to slučaj sa SSD-ovima, ali su sporiji. Opće pravilo glasi: što je veći kapacitet, to bolje.

4) SSD disk

SSD diskovi pohranjuju podatke na čipove, slično kao što to rade USB stickovi. Nude manje kapaciteta nego HDD-ovi, ali su značajno brži i lakši. Vrijedi isto pravilo: što više, to bolje. Ako je moguće, nemojte ići ispod 128 GB (iako će, primjerice, za kakav Chromebook biti dovoljno i 64 GB).

5) RAM

Ova kratica za random access memory važna je jer označava koliko će vaše računalo imati radne memorije na raspolaganju tijekom rada.

Zašto je to važno? Zato što dovoljna količina radne memorije omogućava brže otvaranje aplikacija, igranje računalnih igara i obavljanje drugih zadaća.

Minimum za laptop bi trebao biti osam GB RAM-a, ugradite više ako možete.

6) Chromebook

Već smo bili spomenuli ovu alternativu računalima s Windowsima i Appleovim operativnim sustavom Mac. Koristi Googleov operativni sustav Chrome i može vrtiti aplikacije za operativni sustav Android, ali obično nisu dovoljno jaka za zahtjevnije zadaće (iako se i to postupno mijenja). Ipak, poslužit će dobro za pisanje dokumenata, surfanje webom i lako igranje, primjerice.

7) IPS

In-plane switching je oznaka za vrstu panela korištenog pri izradi zaslona laptopa. Glavna im je prednost to što su dobro vidljivi iz velikog broja različitih kutova.

8) CD/M ili nite

Ove dvije oznake predstavljaju razinu svjetline zaslona. Što je broj koji stoji uz njih veći, to je zaslon svjetliji. Minimum je 250, ciljajte na 400 i više.

9) Frekvencija osvježavanja

Frekvencija osvježavanja označava koliko se često zaslon osvježava u sekundi. Općenito govoreći, što je broj veći to bolje, iako vam to neće biti naročito važno ako se ne namjeravate puno igrati s ljudima koji su izrazito kompetitivni.

Većina laptopa danas je na 60 Hz, no ta se granica pomiče prema gore pa su sve češći uređaji s 90 Hz, dok gamerski laptopi idu i do 300 Hz.

10) Thunderbolt 3.0 i 4.0

Thunderbolt je standard za utore tipa USB-C na laptopima koji jamči podršku za prijenos podataka brzinom do 40 gigabita u sekundi (3.0), odnosno povrh toga još i mogućnost povezivanja s do dva vanjska monitora razlučivosti 4K ili jednim od 8K (4.0).