'Matura je imala greške. Jedna greška može odlučiti o tome da neko dijete ne nastavi svoje školovanje, a ja kao ministar to neću dozvoliti', rekao je Željko Jovanović odgovarajući na kritike Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske da se nakon 'medijske harange' oko ispita iz hrvatskog jezika na državnoj maturi iz 'puno buke rodilo niš' jer je 90 posto učenika uspješno riješilo sporne zadatke
Odgovarajući na primjedbe da je nepotrebno uznemirio maturante i neprimjerenim reakcijama digao tenzije u krivom trenutku, Jovanović je rekao da je čudno da nitko prije njega nije reagirao. 'Zašto nitko nije postavio pitanje programa hrvatskog jezika sve ove godine', rekao je, 'umjesto da me se optužuje da vodim medijsku harangu?' Upozorio je da je već godinama najlošija prolaznost ona iz hrvatskog jezika. 'Očito nešto nije uredu ili u testu ili u načinu poučavanja. Nikada do sada nije bilo problema ni na testu iz matematike, ni iz engleskog, ni iz fizike, već uvijek samo iz hrvatskog. To sve govori', rekao je resorni ministar i najavio da će upravo zbog toga s timom koji je već obavio analizu hrvatskog testa, kao i s drugim stručnjacima, napraviti posebnu analizu da se vidi kakav je test iz hrvatskog uopće te zašto naši učenici imaju najlošiju prolaznost iz hrvatskog i pokazuju puno bolje znanje iz engleskog, što, po njemu, nikako nije logično.
'Tražit ćemo da se na temelju toga promijeni i način koncipiranja testa, ali i način učenja hrvatskog u srednjim školama. Dakle, to je cilj svega ovoga što je Ministarstvo radilo', pojasnio je Jovanović poručivši još jednom učenicima da nema nikakvih problema u nastavku mature te da će svi pokazati objektivno znanje i upisati se na fakultete. 'Poslali smo poruku maturantima da se smire i oni su se vrlo brzo smirili te više nije bilo nikakvih nervoza', zaključio je.
Nema ukidanja mature
Ministar je odbacio i neke spekulacije da bi matura mogla biti ukinuta. 'Neki u sindikatima imaju problema s razumijevanjem onoga što čitaju. U svim svojim istupima ja sam bio vrlo jasan', rekao je ističući da smatra da je državna matura sjajan alat koji ima dva zadatka – objektivno vrednovanje učenika na kraju srednjoškolskog obrazovanja te unapređivanje sustava na temelju rezultata. 'To je zadatak mature. Ona je usput postala i središnji prijemni ispit, što također ima svoje prednosti i mane. Prema tome, sve ovo što ministarstvo radi s prijedlozima koje upućuje u javnu raspravu i s analizom uspjeha učenika mature te s istraživanjima PISA-e, ima samo jedan cilj – pomoći da državna matura ispuni svoj zadatak. Državna matura je stala na pola puta. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nije se potrudio provesti evaluaciju srednjoškolskog obrazovanja i ponuditi rješenja kako unaprijediti nastavne programe i poučavanje da bi rezultati bili još bolji te kako bi naši učenici imali kvalitetnije obrazovanje, što je vrlo važno za nastavak školovanja na fakultetima', rekao je ministar koji drži da je NCVVO isključivo odgovoran za maturu te će, kako je rekao, sam snositi posljedice za sve što ne valja kao i zasluge za sve što je dobro. Istaknuo je da su testovi iz hrvatskog bili tiskani još u veljači 2011, dakle prije nego što je on postao ministar.
Ukinuti neravnopravnost strukovnjaka
Još jednom je ponovio da postoji neravnopravnost učenika strukovnih škola koji moraju polagati nešto što nisu učili. 'To nema smisla. Državna matura ima cilj vrednovati kvalitetu srednjoškolskog obrazovanja, a ona kod učenika strukovnih škola ne vrednuje njihovo strukovno obrazovanje. Zato je potrebna strukovna matura – da bismo vrednovali strukovno obrazovanje. Hoće li ona poslužiti i kao prijemni ispit, stvar je koja će se raspraviti s akademskom zajednicom', kazao je.
Više od 50 posto hrvatskih učenika koristi instrukcije
Ministar se osvrnuo i na neke komentare prema kojima ovako koncipirana matura, ali i školstvo uopće otvaraju mogućnosti za sivu ekonomiju instrukcija: 'Prema nekim podacima kojima raspolažem, više od 50 posto učenika u Hrvatskoj ide na instrukcije', rekao je. 'Naš ideal koji se često spominje je Finska. Tamo na instrukcije ide manje od pet posto djece; 10 posto u Njemačkoj, a više od 50 posto u Portugalu Slovačkoj i Litvi; najviše, 80 posto, u Grčkoj. Ne bih htio da se približimo Grčkoj ni u ekonomskom pogledu, a pogotovo ne u školstvu. Moj sin je učenik drugog razreda gimnazije i aktivni je sportaš. Ne ide na instrukcije, a vrlo rijetko traži moju pomoć. Sivo tržište koje se razvilo, posebno kada je riječ o maturi, treba riješiti.'
Prema Jovanoviću, taj bi se problem mogao otkloniti jačanjem dopunske nastave u osnovnim i srednjim školama tako da se organiziraju sustavi pomoći, primjerice da studentima nastavničkih studija to bude praksa. 'Tako ćemo riješiti problem sivog tržišta instrukcija. Što se tiče tržišta udžbenika i literature, nemam ništa protiv. Što se više čita, rezultati će biti bolji', rekao je ministar.