Microsoft je 7. veljače predstavio plodove velike investicije u kompaniju OpenAI, prezentirajući alate koji će integracijom u postojeće proizvode promijeniti način na koji koristimo internet. S jedne se strane nalazi mnogima zanemariv pretraživač Bing, koji zahvaljujući novim značajkama puno više podsjeća na popularni chatbot, a na drugoj strani, sudeći prema događaju Live From Paris, imamo već postojeće usluge koje se produbljuju zahvaljujući naprednom mašinskom učenju.

'Kako god okrenuli, jedna stvar je sigurna', komentirao je sigurnosni stručnjak Lucijan Carić, 'a to je da se prije svega radi o hypeu. Obje kompanije žele privući pažnju na sebe i svoje usluge, a prilično je ambiciozno očekivati to da će umjetna inteligencija odjednom okrenuti informatiku naglavačke.'

'Možda će to dovesti do nekih promjena, ali ne vjerujem da se radi o univerzalnom i sveobuhvatnom rješenju, kako ga neki predstavljaju. Riječ je o tehnologijama koje ne postoje od jučer. Jedina razlika je u tome što su sada postale dostupne javnosti i što su trenutno vrlo, vrlo popularne.'

'Također mislim da se upadljivo zaboravlja na važno pitanje primjene takvih tehnologija, a to je tko će snositi odgovornost za one stvari koje neminovno odu u pogrešnom smjeru', zaključio je Carić.

Je li integracija chatbota u pretragu uopće dobra stvar?

Najveće pitanje za Microsoft i Google zapravo je zamjenjivanje pretrage chatbotom. Kako će ta tehnologija uopće koegzistirati s postojećim metodama pronalaženja informacija na internetu i što će biti ako, kao što je više puta dokazano, počne griješiti?

Sustavi umjetne inteligencije poput ChatGPT-a imaju dokumentiranu tendenciju nuđenja lažnih informacija kao potvrđenih činjenica. Preda stručnjaci već godinama aktivno obraćaju pažnju na ovaj problem, od izlaska ChatGPT-a na internetu postoje mnogobrojni primjeri grešaka generiranih umjetnom inteligencijom - od chatbota koji fabriciraju dijelove biografija stvarnih ljudi, preko izmišljanja akademskih radova, do nuđenja opasnih zdravstvenih savjeta.

Ovakav oblik 'gluposti' umjetne inteligencije već sad predstavlja problem. Uspon chatbotova privukao je pažnju javnosti na njega, no Google godinama koristi umjetnu inteligenciju za sažimanje web stranica, čime je doveo do nastanka grešaka visoke razine - poput odgovora na pitanje 'dobio sam moždani udar, što sad? sa savjetom 'držite osobu pribijenu na pod kako biste smanjili neželjeno micanje' - a to je sasvim suprotno od onog što treba napraviti.

Microsoft je ove probleme spomenuo tijekom prezentacije novih značajki, naglasivši da se radi jako puno kako bi se korisnici zaštitili od rizika pristranosti ili jailbreakinga umjetne inteligencije te na zaobilaženju blokada i uklanjanju štetnog sadržaja. Voditeljica odjela za umjetnu inteligenciju u Azureu, Sarah Bird, navodi da je kompanija išla 'dalje nego ikad kako bi razvila pristupe, mjerenja i metode za smanjenje rizika'. To znači da se kompanija sprema za greške koje će stvarati njezini sustavi.

Sučelje za novi Bing uključuje upozorenja poput 'Učimo zajedno'. 'Bing pokreće umjetna inteligencija, što znači da su iznenađenja i greške mogući. Budite sigurni da ste provjerili sve podatke i dijelite povratne informacije kojima se možemo poboljšati', kaže Bird.

Postoje i problemi koje kompanija nije spomenula, uključujući načine na koje umjetnom inteligencijom poduprto istraživanje može poremetiti neke ustaljene sustave. Ako alati poput Binga sakupljaju informacije bez potrebe za klikanjem na same stranice, time uklanjaju zaradu o kojoj ovise mnoge od njih. Stoga, ako Microsoftova nova 'paradigma interneta' namjerava uspjeti, morat će poštovati brojne stare dogovore.

Googleova priča

Microsoft je unatoč svemu tome odvažno najavio potpuno novu eru internetske pretrage poduprte 'razgovorom' između korisnika i računala. 'Razlozi zbog kojih im ovakvo što uopće može poći za rukom ne leže samo u ideji i inovaciji, nego i tržišnoj poziciji Edgea i Binga', objašnjava nam dugogodišnji Googleov suradnik i stručnjak na polju umjetne inteligencije Boris Debić.

'Microsoft može instalirati ovakvo što jer nema isti broj korisnika kao Google pa ne mora povećavati broj servera', kaže. Prva stvar koju moramo uzeti u obzir je to da se temelji modernog ChatGPT-a mogu pratiti sve do Googlea, kompanije koja već odavno koristi umjetnu inteligenciju, što malo mijenja perspektivu o proverbijalnoj utrci.

Drugo na što treba obratiti pažnju je računalna snaga potrebna za pokretanje sustava poput ChatGPT-a. Usluga u trenutnom obliku privlači pažnju entuzijasta i zaljubljenika u tehnologiju te traži prethodnu registraciju i čekanje na korištenje. 'Microsoft novim Bingom opslužuje manji broj korisnika pa si može priuštiti energetsko-procesorsko gladniji model. Nije svejedno hoćete li podijeliti besplatni Bugatti Veyron stanovnicima Monte Carla ili Nissan Leaf svakom stanovniku planeta', ističe Debić.

Ključ za ovakav Microsoftov potez, pored kapitaliziranja na velikoj investiciji u OpenAI, kompaniju koja stoji iza ChatGPT-a, njegova je pozicija u odnosu na Google. 'Da takvo što napravi Google, trebali bi mu puno veći resursi, a rezultat bi bio proizvod koji, među ostalim, u trenutnom stanju nerijetko radi kardinalne greške', smatra Debić.

Konačni cilj Googlea je nedvojbeno besprijekorna glasovna komunikacija s računalom i internetom - nešto što godinama nastoji postići Google Assistantom. 'Duboko sam uvjeren da će konačni oblik sustava s umjetnom inteligencijom poput ChatGPT-a biti računalo s kojim se nećemo dopisivati, već s kojim ćemo razgovarati', zaključuje Debić.