Mali zvjezdani sustav, koji se sastoji od zvijezde i njezina planeta, putuje Mliječnom stazom rekordnom brzinom, prema analizi NASA-ina tima.

Po NASA-inom priopćenju, kreće se brzinom od najmanje 1,93 milijuna kilometara na sat, što ga čini najbržim poznatim sustavom u kojem egzoplanet kruži oko zvijezde. Tim je svoju analizu objavio u časopisu The Astronomical Journal.

Objekti su prvi put primijećeni 2011. godine nakon pregleda arhivskih podataka iz projekta Microlensing Observations in Astrophysics (MOA). Astronomi su tada smatrali da se može raditi o jednom od dvaju mogućih scenarija: ili o zvijezdi većoj od našeg Sunca i planetu koji ima masu 29 puta veću od Zemljine ili pak o planetu otprilike četiri puta većem od Jupitera te s mjesecom manjim od Zemlje. U svakom slučaju, veći objekt je otprilike 2300 puta masivniji od manjeg.

Nevjerojatna brzina

Kako bi izračunali brzinu sustava, tim je analizirao njegovu poprečnu brzinu - količinu kretanja preko neba. Podaci iz Keckova opservatorija i ESA-ina satelita Gaia upućuju na to da je veći objekt zvijezda, ali ga znanstvenici planiraju ponovno proučiti za godinu dana. Cilj je provjeriti je li se pomaknuo u odgovarajućem smjeru i udaljenosti kako bi se potvrdilo da se radi o istom signalu otkrivenom 2011. godine.

'Ako visokorezolucijska promatranja pokažu da zvijezda ostaje na istom mjestu, tada možemo sa sigurnošću reći da ona nije dio sustava koji je proizveo signal', rekla je suautorica studije Aparna Bhattacharya, istraživačica u NASA-inom Centru Goddard i na Sveučilištu Maryland. 'To bi značilo da je vjerojatniji model s planetom lutalicom i egzomjesecom.'

S obzirom na iznimnu brzinu, moguće je da se radi o hiperbrzom zvjezdanom sustavu (engl. hypervelocity star system). Ovakvi sustavi mogu postići ekstremne brzine zahvaljujući gravitacijskim interakcijama s drugim zvijezdama ili objektima poput crnih rupa, a koje imaju izrazito snažna gravitacijska polja.

Egzoplaneti su svjetovi izvan našeg Sunčevog sustava i dolaze u raznim oblicima i veličinama. Tako među njima imamo primjere super-Zemlje, velikog stjenovitog planeta sličnog našem, super-Neptuna, plinovitog diva većeg od tog planeta, i vrućeg Jupitera, planeta njegove veličine koji orbitira vrlo blizu svojoj matičnoj zvijezdi, zbog čega je znatno topliji od njega.

Prije nekoliko godina svemirski teleskop Webb otkrio je atmosferu poznatog egzoplaneta u dosad neviđenim detaljima. U rujnu lani astronomi su identificirali jedan od najmasivnijih egzoplaneta dosad otkrivenih, a samo mjesec kasnije petogodišnji podaci iz Opservatorija Europskog južnog teleskopa (VLT) potvrdili su postojanje egzoplaneta koji putuje svemirom uz zvijezdu najbližu Suncu.

Prošlog mjeseca prvi put su dokumentirani nadzvučni vjetrovi na egzoplanetu WASP-127b, nešto većem od Jupitera i otkrivenom 2016. godine. Neki od najegzotičnijih egzoplaneta mogu se istražiti u NASA-inom katalogu objavljenom u svibnju 2024.

Svemirski teleskop Roman, čije je lansiranje planirano do svibnja 2027., trebao bi otkriti još više ovih tajanstvenih svjetova, ali i donijeti brojna nova saznanja o svemiru.

'U ovom slučaju koristili smo projekt MOA zbog njegova širokog vidnog polja, a zatim smo ga nadopunili podacima s teleskopa Keck i Gaia jer imaju oštriju rezoluciju', rekao je istraživač Sean Terry u NASA-inom priopćenju. 'No, zahvaljujući snažnim mogućnostima teleskopa Roman i njegovoj planiranoj strategiji promatranja, više nećemo morati oslanjati se na dodatne teleskope. Roman će sve odraditi sam.'