Na Trećem Fermijevom simpoziju, koji se ovih dana održava u Rimu, znanstvenici su predstavili prikupljene informacije o neobično snažnom bljesku gama zraka, međutim, nikome nije jasno što se zapravo dogodilo.

Čini se da je zračenje stiglo iz malenog područja slavne nebule koja je ostatak eksplodirane zvijezde. Maglica se dugo vremena smatrala vrlo postojanim izvorom svjetlosti, međutim teleskop Fermi u njoj je 12. travnja zabilježio naglo povećanje aktivnosti. Gama zračenje je potrajalo šest dana, dosegnuvši razine čak 30 puta veće od normalnih, a njegov je intenzitet varirao iz sata u sat.

Nebo nad nama obiluje elektromagnetskim zračenjem u svim dijelovima spektra, no NASA-in svemirski teleskop Fermi konstruiran je tako da bilježi samo najsnažnije - gama zrake koje nastaju u najekstremnijim procesima u svemiru.

Rakova maglica nalazi se u zviježđu Bika, na udaljenosti od oko 6.500 svjetlosnih godina, a sastoji se uglavnom od ostataka supernove čiju su eksploziju na Zemlji još davne 1054. godine zabilježili arapski i kineski astronomi. U središtu blistavog oblaka obojenog plina koji zrači u vidljivom dijelu spektra nalazi se Rakov pulsar – neutronska zvijezda promjera 30-ak kilometara koja se brzo okreće i emitira radiovalove što na Zemlju stižu 30 puta u sekundi. Međutim, nijedan dio nebule ne može objasniti signale koje je registrirao Fermi, komentirao je Roger Blandford, direktor Instituta za astrofiziku čestica i kozmologiju Kavli. Nebula je prvi svemirski objekt za koji je dokazano da je ostatak neke eksplozije supernove viđene sa Zemlje.   

Od lansiranja prije gotovo tri godine, Fermi je otkrio tri slične eksplozije gama zraka. Svaki foton tih bljeskova ima energiju veću od 100 milijuna elektron volti – na desetke milijuna puta veću od fotona vidljivog svjetla. No zanimljivo je da je eksplozija u Rakovoj maglici čak pet puta snažnija od bilo koje dosad registrirane. Astronome zbunjuje i činjenica da promjene u gama zračenju nisu bile popraćene varijacijama emisija u drugim dijelovima spektra. Primjerice, rendgenski teleskop Chandra nije otkrio nikakve promjene u intenzitetu X zraka.

Znanstvenici nagađaju kako je moguće da su u području u blizini neutronske zvijezde snažna magnetska polja iznenada promijenila smjer u suprotni i tako ubrzala okolne čestice do brzina blizu brzine svjetlosti. Kada se kreću zakrivljenim putanjama, takve visokoenergetske čestice zrače gama zrake (pogledajte video desno).

'Nevjerojatno je da su toliki mnogi teleskopi godinama promatrali Rakovu maglicu koja se cijelo vrijeme činila postojanom, da bi sada otkrili da ona to uopće nije', rekla je Julie McEnery, članica Fermijeva tima.

NASA-in teleskop, lansiran 2008. godine, nazvan je po velikom talijanskom fizičaru Enricu Fermiju koji je radio na stvaranju prvog nuklearnog reaktora, a 1938. godine je dobio Nobelovu nagradu za istraživanja radioaktivnosti.