Prije jako puno vremena Europa je sjedila na tronu industrije telefona. Nokia je bila najpoznatiji proizvođač mobilnih telefona na svijetu, Ericsson je također proizvodio mnogima omiljene uređaje, a ljudi su govorili čak i o Siemensu. No zlatna era smartfona sa Starog kontinenta nije opstala. Pad je trajao godinama, a potakao ga je pametni telefon velikog ekrana. Nokia, Sony Ericsson i Siemens Mobile polako su se povukli, a dominacija smartfona iz Europe je prekinuta.

Na njihovom se mjestu, kažu statistike, nalaze Apple i Samsung, dvije kompanije koje dominiraju europskim mobilnim tržištem. Apple trenutno ima 34,29 posto tržišta, Samsung se drži na 31,21 posto dok kineski brendovi na čelu sa Xiaomijem (13,97 posto), Huaweijem (7,57 posto) i Oppom (2,4 posto) čine ostatak velike petorke.

Analitičari smatraju da je prilika za povratak Europe na poziciju velikog igrača u mobilnoj industriji daleko iza nas. Problem sa suvremenim tržištem je to što se u njega više ne može 'uvaliti' zbog manjka prostora. Tržište skoro u cijelosti drže azijski brendovi i Apple, što ideju o povratku na čelo industrije baca u vodu.

Dvije kompanije koje operiraju na širem području Europe te koje sve više privlače pažnju ljubitelja smartfona su Fairphone i Nothing.

Fairphone

Fairphone je nizozemska kompanija koja, kažu, nastoji napraviti 'pošten' smartfon. Kreira uređaje koji su održivi i klimatski neutralni, a želi postići to stvaranjem poštenog sustava opskrbe te dizajniranjem proizvoda koji se mogu popravljati i nadograđivati.

Njihov najnoviji uređaj, Fairphone 4, stvoren je od recikliranih i ekološki proizvedenih materijala te uključuje petogodišnje jamstvo, pravu rijetkost u današnjem svijetu mobilne telefonije.

Wayne Huang, potpredsjednik operacija u Fairphoneu, uvjeren je da je ključ uspjeha 'jasna vizija' i 'fokus na probleme koje nastoje riješiti'. Premda Fairphone postaje privlačniji široj publici, on je i dalje relativno malen igrač koji je od 2013. prodao 450.000 telefona. Usporedbe radi, Apple je samo 2018. godine prodao 217 milijuna iPhonea.

Ljudi, naime, žele dobiti više za uložen novac. Žele dati 600 eura i dobiti najbolje specifikacije za tu cijenu, što koristi kineskim kompanijama koje većinu elektronike proizvode 'kod kuće', pa mogu ponuditi puno više po puno nižoj cijeni, ostavivši ostatak svijeta 'u nepovoljnoj poziciji', objašnjava Huang.

Europski proizvođači ne mogu konkurirati cijeni proizvođača iz Kine te se ne mogu natjecati s njima na istom terenu, no to ne znači da ne postoji drugi način. Fairphone nastoji 'izazvati industriju' i potražiti kupce kojima je stalo do prava na popravak te utjecaja telefona na okoliš.

Fairphone je, riječima Huanga, europski brend koji traži uspjeh fokusiranjem na ekološki osviještene korisnike te samim time stvaranjem svoje niše na tržištu. Na koncu priče Fairphone možda i jest profitabilna kompanija s blistavom budućnošću, no posve je jasno da neće tako skoro moći konkurirati Appleu ili Samsungu.

Nothing

Londonski Nothing osnovao je OnePlusov suosnivač Carl Pei. Riječ je o kompaniji koja je dosad predstavila slušalice Ear (1) buds i Phone (1).

Nothing koristi sličan pristup kao OnePlus, ciljajući 'velike fanove gadgeta' i stvarajući osjećaj ekskluzivnosti. Phone (1) dolazi s transparentnom pozadinom i LED aranžmanom te se vizualno razlikuje od brojnih drugih uređaja. Problem je u tome što je i dalje nišni proizvod. OnePlus je, podsjetimo, na samom vrhu svoje ere držao četiri posto tržišta u Europi.

Dominantan europski smartfon - san ili java?

Ključan razlog za to što je Europa izgubila poziciju na svjetskom tržištu smartfona razilaženje je između onog što kupci žele i onog što su Nokia i Siemens mogli isporučiti. Kompanije jednostavno nisu mogle konkurirati proizvodima koje mogu napraviti Kinezi, a kamoli Samsung i Apple.

Tim rečeno, za dolazak europskih telefona na čelo te industrije trebalo bi se dogoditi čudo. Tržišna prednost velikih igrača i kineskih kompanija u odnosu na europske brendove je prevelika, a količina novca potrebna za hvatanje koraka bila bi astronomska. Europski proizvođači mogu zaraditi na proizvodnji i prodaji telefona, no moraju pronaći svoju nišu i izbjegavati natjecanje u cijenama u kojem nikad neće pobijediti.

Treba li Europi dominantan smartfon?

Jedna od stvari koje smo dobili uz covid su nestašice čipova. Europa je tijekom ovog razdoblja shvatila koliko ovisi o azijskim proizvođačima čipseta, što utječe na svaku firmu u tehnološkom sektoru, kao i na globalnu poziciju Europe.

EU je pokušao pojačati domaću proizvodnju čipova zakonom koji bi nastojao osposobiti proizvodnju poluvodiča. Drugi plan uključuje privlačenje tvornica velikih proizvođača, uključujući 68 milijardi eura vrijednu investiciju u tvornicu Intela u Njemačkoj, kao i pregovore s TSMC-om.

Problem Europe u osnovi nije manjak domaćeg smartfona, već manjak kontrole nad sustavima dostave koji snabdijevaju kinesku industriju mobilnih telefona. Europske kompanije vjerojatno nikad više neće napraviti telefon koji će dominirati svjetskim tržištima, već će kao dio globalnog tehnološkog ekosustava doprinijeti tehnološkom napretku cijele industrije.

Dotad nam, zaključuje The Next Web, uvijek ostaju nišna tržišta.