Dugo se smatralo kako planet Venera nije geološki aktivna poput Zemlje već je u mirovanju zadnjih pola milijarde godina. Ali, znanstvenici su otkrili 37 vulkanskih struktura na Veneri koji su, čini se, nedavno bile aktivne i vjerojatno su to i dan-danas.

Istraživanje se fokusiralo na korone, prstenaste strukture nastale izbijanjem vrelog stijenja iz unutrašnjosti planeta. Otkriveni su uvjerljivi dokazi raširene tektonske aktivnosti i kretanja magme na površini Venere.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Geoscience. Između ostalog, otkrivene su geološke značajke - jarci koji okružuju strukture - moguće samo kao posljedica nedavno aktivne korone.

Istraživači su pregledali radarske snimke Venere koje je tijekom '90-tih godina prošlog stoljeća snimila svemirska letjelica Magellan američke svemirske agencije NASA-e. Od 133 promatrane korone njih 37 bile su aktivne u zadnjih dva do tri milijuna godina.

Zvuči kao dugo razdoblje, ali za geologiju to je tek treptaj oka. Stoga znanstvenici pretpostavljaju kako su brojne strukture aktivne i danas.

Korone su polja nastala tijekom lave i veći rasjedi u širokom području kružnog oblika. Brojne od 37 spomenutih korona nalaze se u divovskom prstenu u južnoj Venerinoj polutci, gdje je i ogromna korona Artemis, promjera 2100 kilometara.

Venera je Zemlji najbliži planet. Pokrivena je oblacima sumporne kiseline, a na površini su temperature dovoljno visoke za topljenje olova, piše NBC News.