Astronomi su otkrili jednu od najvećih struktura u poznatom nam svemiru, međugalaktički 'zid' galaksija dug najmanje 1,4 milijarde svjetlosnih godina. S obzirom koliko nam je blizu, prilično je neobično što ga dosad nismo uočili.

O Zidu Južnog pola, kako je otkriće nazvano, objavljen je članak u časopisu Astrophysical Journal.

Struktura koja podsjeća na zavjesu proteže se preko južne granice svemira (gledano za Zemlje) i sastoji se od tisuća galaksija, kao i ogromnih količina plina i prašine.

Što se podrazumijeva pod nazivom 'zid? Galaksije nisu nasumično porazbacane po svemiru. Uz ogromne nakupine vodika galaksije se skupljaju u veće skupine masivnih filamenata, razdvojenih divovskim prostorima koji su gotovo posve prazni.

Svaki filament za sebe je zid galaksija koji se proteže na stotine milijuna svjetlosnih godina. To su najveće strukture za koje znamo u dosad otkrivenom svemiru. Nose nazive kao što su Veliki zid, Sloanov veliki zid, Veliki zid Herkula i Sjeverne krune, Bootesova praznina...

Ti zidovi čine kozmičku mrežu. Mapiranje te mreže jedan je od glavnih ciljeva kozmologije jer ćemo time dobiti ne samo vrijedne informacije o strukturi svemira već i bolje razumijevanje njegovog nastanka i razvoja.

Po čemu je Zid Južnog pola poseban? Pa, po tome što je toliko blizu - udaljen je tek pola milijarde svjetlosnih godina od nas. Djelomično ga je bilo teško dosad uočiti zato što se nalazi odmah iza galaksije Mlječni put, u Zoni galaktičke pomračenosti.

Otkriven je mjerenjem crvenog pomaka, brzine kojom se objekti naizgled udaljavaju od Zemlje uslijed širenja svemira, piše MIT Technology Review.