Otkrivena je najstarija čvrsta tvar na Zemlji. Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je kako je starije od Sunčevog sustava barem nekoliko stotina milijuna godina
Mikroskopski mala zrnca prašine o kojima je riječ nastala su u udaljenoj zvijezdi prije pet do sedam milijardi godina. Usporedbe radi, naše Sunce formirano je prije 4,6 milijardi godina. Na Zemlju ih je donio meteorit.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PNAS.
Otprije je poznato kako meteoriti mogu sadržavati zrnca materijala starija od matičnog nam solarnog sustava - naziva ih se presolarnim zrncima. Rijetkost su i teško ih je prepoznati jer su vrlo mala i duboko su u stijenju.
izvjesna budućnost
Tehnološki napredak je nazaustavljiv: Evo što će nam se sve dogoditi do 2030. godine
Jedan od njih za koji je ustanovljeno kako sadrži presolarna zrnca je meteorit Murchinson, više od sto kilograma težak komad stijene iz svemira koji je eksplodirao iznad Murchinsona u Australiji u rujnu 1969. godine, nakon čega su se njegovi komadi razasuli posvuda.
Zaposleni u muzeju Field dosad su prikupili 52 kilograma tih ostataka i proveli puno vremena proučavajući ih. Više njih bili su mikroskopska zrnca minerala silicijevog karbida iz unutrašnjosti meteorita. Do 1990. godine identificirana je kao materijal iz međuzvjezdanog prostora, što je značilo kako su starija od Sunčevog sustava, ali je bilo teško preciznije odrediti koliko su stara.
Tijekom '90-tih godina prošlog stoljeća zrnca silicijevog karbida izolirana su iz meteorita tako što su krhotine smrvljene u prah i silicij uklonjen pomoću kiseline.
No, znanstvenici su sad u istraživanju koristili elektronski mikroskop, maseni spektometar sekundarnih iona i spektometar plemenitih plinova, tražeći posljedice izloženosti kozmičkoj radijaciji koja može prodrijeti u čvrste tvari i ostaviti na njima trag.
Iznenađujuće otkriće
Analizirano je četrdeset zrnaca silicijevog karbida kako bi se pronašli tragovi helija-3 i neona-21, koji mogu otkriti koliko su zrnca stara. Neki su bili prilično stari - 5,5 milijardi godina - iako je većina bila u rasponu između 4,6 i 4,9 miliijardi godina.
Veliki udio mlađih zrnaca nije bio očekivan i doveo je do iznenađujućeg otkrića o Mliječnom putu, našoj matičnoj galaksiji. Znanstvenici pretpostavljaju kako je većina tih zrnaca nastala tijekom razdoblja intenzivnijeg nastanka zvijezda, prije otprilike sedam milijardi godina.
Kako su zvijezde dolazile do naprednijih faza razvoja zrnca su bila kondenzirana u izljeve i otpuhana u svemir, gdje su uklopljena u meteorite poput Murchisona.
Ali, neobično je da su ta zrnca samostalno preživjela udarne valove, primjerice, supernove pa znanstvenici pretpostavljaju kako su bili u grudama tvari, što je neke među njima zaštitilo, piše Science Alert.
