U nizu od pet eksperimenata znanstvenici su pratili kako uključivanja markera ljubaznosti u negativni prikaz utječe na dojam koji ostavlja autor(ica) recenzije i na prodaju proizvoda.

Markeri su uključivali izraze kao što su 'Bit ću iskren.' i 'Ne želim biti zao, ali...' U jednom eksperimentu ispitanici su trebali pročitati opis luksuznog sata na jednoj stranici. Korištene su dvije inačice opisa proizvoda, od kojih je jedna sadržavala ljubazan prigovor poput ovog: 'Ne želim biti zao, ali remen prilično štipka.'

Rezultati su pokazali kako su ljudi bili spremni platiti dvjestotinjak kuna više za sat ako su pročitali opis u koji je bio uključen marker.

Od ispitanika su također tražili ispunjavanje upitnika u kojem su procjenjivali 'osobnost' brenda. Recenzije s uključenim ljubaznostima pomogle su u percipiranju brenda kao iskrenijeg, veselijeg, prizemljenijeg i zdravijeg.

Istraživanje su proveli na Sveučilištu Emory u Atlanti, Sveučilištu Minnesota i Sveučilištu Chicago.

Drugo je istraživanje, provedeno početkom godine, pokazalo kako petina Amerikanaca piše recenzije online proizvoda koje nisu kupili, pa čak ni koristili.

Proveo ga je YouGov na uzorku od 1193 ispitanika. Broj onih koji izmišljaju recenzije veći je od prosjeka (32 posto) među roditeljima s djecom mlađom od 18 godina. Zašto to rade? Pa, najpopularniji odgovor na to pitanje bio je - došlo im je.

Više od 22 posto priznalo je kako su negativnu recenziju ostavili zato što im se ne sviđa ideja proizvoda, dok se njih 19 posto opravdalo time što ne vole tvrtku čiji je proizvod u pitanju.

Recenzije se najviše prate na Amazonu, Googleu i Yahoou. Slijede Yelp i TripAdvisor te Rotten Tomatoes i Air BnB, piše Daily Mail