Iako ne postoji jedinstvena definicija koncepcije pametnoga grada, iz tumačenja proizlazi da je pametni grad onaj koji uspije povezati sve njegove podsustave poput transporta, sigurnosti, obrazovanja, uprave, informiranosti i primjerice javnog odlučivanja tako da osigura ravnotežni razvoj uz minimiziranje entropije ukupnog sustava grada.

Drugim riječima, u pametnom gradu građaninu su dostupne sve informacije i resursi za kvalitetan život pri čemu se za njegov novac postiže najveća vrijednost isporučenih javnih usluga.

Zamjenik ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost Damir Juričić uvjeren je kako takav koncept grada i življenja nije moguće provesti bez sinergije javnog i privatnog sektora.

'U pogledu provedbe koncepcije pametnih gradova Hrvatska je u samim počecima. Stanje je, možda, najbolje ilustrirati primjerom iz investicija u javnu rasvjetu: danas će se veliki broj gradova opredijeliti na obuhvat investicije koji podrazumijeva isključivo zamjenu svjetiljki. Ostale mogućnosti su sekundarne. Kada se takav stav promijeni, to će značiti da je prihvaćena i koncepcija pametnih gradova', pojašnjava Juričić uoči Liderove konferencije 'Smart Cities 2015', koja će biti održana 15. svibnja u KD Vatroslav Lisinski.

Ističe kako su na snagu stupili izmjene i dopune propisa iz područja javno-privatnog partnerstva (JPP) kojima je omogućena primjena modela JPP-a na sve javne usluge bez izuzetka.

'Hrvatska ima jedan od najboljih zakonskih okvira za primjenu modela JPP-a u Europi. Okvir je postavljen, sustav nadzora projekata koji se isporučuju po JPP modelu je uspostavljen, evidencija JPP ugovora provodi se u okviru Registra JPP ugovora te je ugrađena obveza utvrđivanja vrijednosti za novac poreznih obveznika kao najvažniji kriterij u EU kada se odlučuje o projektu ili modelu isporuke javnih investicija. Sada su na redu javni naručitelji', zaključio je Juričić.

Više:Smart Cities 2015