Nakon niza godina laganog gubitka zadanih ciljeva kako zbog budžeta, tako i zbog nedostatka vizije, NASA se vraća na veliki ekran. Najavili su kako će uhvatiti asteroid i smjestiti ga u orbitu oko mjeseca, kako se ozbiljno pripremaju na put za Mars letjelicom Orion - i što je možda najbitnije, cjelokupni program sad ima i stabilniji temelj u budžetu
U nastavku slijede neki od projekata, za koje se vjeruje da NASA-u i dalje čine agencijom s vizijom za budućnost. Jedan od njih je svakako 'leteći tanjur' tj. Low Density Supersonic Decelerator (LDSD), kojim agencija istražuje nove mogućnosti slijetanja na površinu Marsa. Trenutne tehnologije vezane uz usporavanje s velikih brzina tijekom i nakon ulaska u atmosferu datiraju još iz njihova Viking programa, u sklopu kojeg su 1976. godine dvije istoimene istraživačke sonde počele istraživati Crveni planet. Vjerovali ili ne, osnovni dizajn padobrana ostao je isti čak i za slijetanje robotskog vozila Curiosity 2012. godine. Upravo se LDSD-om pokušava riješiti jedan od problema vezanih uz slijetanje veće količine tereta i ljudi na Mars i njegovu rijetku atmosferu.
Kako bi uopće došlo do slanja prve ljudske posade na Mars, Nasa planira testirati niz različitih mogućnosti putovanja kroz svemir. Dio njih će se testirati u sklopu inovativne misije 2020. koja će preusmjeriti asteroid u orbitu oko Mjeseca, na koji će se poslati i ljudi.
NASA-ini stručnjaci su već sada postigli značajan stupanj kontrole nad raznim roverima, koji su redom premašili sva očekivanja i odgonetnuli mnoge stvari vezane uz Mars. Sljedeći korak je iskoristiti stečeno znanje i napraviti autonomne podmornice za istraživanje drugih tijela Sunčevog sustava, poput Titana. S obzirom na oceane ugljikovodika na tom mjesecu, uobičajeni roveri ispadaju iz računice, a nikad autonomnije strukture poput podmornica postaju logičan sljedeći korak.
Agencija želi istražiti i kakav će utjecaj na ljude imati dugotrajni boravak u svemiru, primjerice za vrijeme puta na Mars. Stoga im se izvrsnom prilikom pokazala iskoristiti 'pokusne kuniće', astronaute blizance Kelly. Scott Kelly će provesti godinu dana na Međunarodnoj svemirskoj postaji, dok je njegov brat Mark Kelly, inače bivši astronaut, ostao na Zemlji. Testiranje će se odviti u deset zasebnih segmenata, u kojima će se uspoređivati sve - od vida pa sve do bakterija koje se nalaze u probavnom traktu.
Pored svega toga, nedavno su izjavili da do 2025. godine postoji velika vjerojatnost da će ljudi otkriti život van Zemlje, barem u obliku mikroba.
