Švicarski i američki znanstvenici objavili su da su otkrili sintetičku molekulu koja bi mogla prekinuti sve muke ljudi s alergijama
Prema radu objavljenom u novom broju časopisa Nature stručnjaci su stvorili inhibitor koji razoružava antitijela IgE koja imaju ključnu ulogu u akutnim alergijama. Kemikalija djeluje tako da razdvaja antitijelo od drugog glavnog krivca - molekule poznate kao FcR.
Antitijela IgE može pokrenuti mnogo alergena, od peludi do otrova pčele. Rezultat su alergijske reakcije koje se često očituju već u nekoliko sekundi. Novi inhibitor razara veze koje IgE uspostavlja s mastocitima, stanicama odgovornim za reakcije. Prekidanje ovih veza sveti je gral liječenja alergija.
Kada alergeni uđu u organizam, neki ljudi reagiraju tako da stvaraju antitijela IgE. Ona se u tijelu zadržavaju dugo nakon što su alergeni nestali. Većina antitijela zakači se za receptore na površini mastocita poznate kao FcR. Mastociti na taj način postaju pripremljeni da reagiraju kada alergen sljedeći put uđe u tijelo.
Razdvajanje IgE-a i FcR-a već je dugo godina cilj antialergijskih terapija. Mastociti prekriveni IgE-om su prave ručne bombe histamina, a svaki ponovni susret s alergenom nalik je na povlačenje osigurača. Kada alergen dođe do stanica punih IgE-a, pokreće se oslobađanje upalnih posrednika poput histamina i nastaje alergijska reakcija. Neugodne posljedice mogu se pojaviti u samo nekoliko sekundi, a u teškim slučajevima mogu čak izazvati anafilaktički šok te smrt.
Trenutačno postojeći lijekovi poput Xolaira djeluju tako da sprečavaju nove interakcije između IgE-a i FcR-a čime ublažavaju reakcije, međutim, oni ne razdvajaju već uspostavljene veze. Američki i švicarski znanstvenici otkrili su da je to moguće postići inhibitorom DARPin E2-79. Uz pomoć njega interakcija koja obično traje satima ili danima prekida se u sekundama, tvrde autori.
Profesor strukturalne biologije Ted Jardetzky kaže kako se njegov tim nada da bi, nakon otkrića ovog mehanizma, mogao pronaći manje molekule koje bi isti posao obavljale još učinkovitije.
'Sada krećemo u lov na malu molekulu koja bi mogla slično djelovati. To bi bio pravi hit', rekao je Jardetzky.