Prema stručnim izračunima, dijelovi letjelice Roentgen Satellite (ROSAT) trebali bi aterirati 22. ili 23. listopada. Budući da je nefunkcionalna i nema pogon, past će nekontrolirano.

ROSAT će se u atmosferi raspasti na dijelove. Neki od njih će izgorjeti zbog topline trenja, međutim stručnjaci predviđaju da bi oko pola njegove ukupne mase, odnosno 1,6 tona ostataka moglo preživjeti i stići do Zemljine površine. Vjerojatnost da bi nekoga na Zemlji mogli pogoditi procjenjuje se na 1 naprama 2.000, dakle vrlo je mala. Vlasnik ROSAT-a, njemačka svemirska agencija, izračunala je da će rizik za njemačke državljane znositi jedan naprama 700.000.

Zona u koju bi dijelovi mogli pasti proteže se od 53. stupnja sjeverne do 53. stupnja južne geografske širine - od sjevera Europe do juga Afrike. Najveća vjerojatnost udara bit će ispod putanje po kojoj će se kretati u trenutku pada, no neki dijelovi mogli bi se rasuti u pojasu širine 80-ak kilometara.

'Ne očekujemo da će povratak preživjeti veći komadi osim ogledala, stakla i keramičkih dijelova', rekao je Jan Woerner, čelnik izvršnog odbora njemačke svemirske agencije. 'Tijekom ulaska u atmosferu uglavnom sagore svi dijelovi osim keramičkih i staklenih koji mogu pasti u većim komadima.'

Bit će to drugi veliki satelit koji će pasti na Zemlju u posljednja dva mjeseca. Naime, 24. rujna u vode Tihog oceana pao je NASA-in Upper Atmosphere Research Satellite (UARS). Iako je UARS bio znatno veći od ROSAT-a, bio je velik poput dvokatnog autobusa, vjerojatnost da bi on nekoga mogao pogoditi bila je manja - jedan naprama 3.200, zato što u ROSAT-u ima više dijelova koji su otporni na visoke temperature.

Letjelica ROSAT plod je suradnje Njemačke, SAD-a i Velike Britanije. Konstruirana je i lansirana pod vodstvom njemačke svemirske agencije Deutsches Zentrum für Luft und Raumfahrt (DLR). Agencija je najavila da će pomno pratiti razvoj situacije.