Sredinom lipnja glavni izvršni direktor Bornfighta Tomislav Grubišić iznio je tijekom predavanja na konferenciji .debug niz podataka o plaćama razvojnih programera.

Grubišić je do tih podataka došao istraživanjem kojim se bavi još od 2018. godine.

Procjenjuje da njegova platforma tabu.hr, koju je u međuvremenu pokrenuo radi boljeg praćenja plaća developera, pokrivala je tada 13 tisuća plaća u tom propulzivnom sektoru, odnosno oko 35 posto ukupnog hrvatskog tržišta.

Podaci na toj platformi dostupni su svima koji popune upitnik i unesu svoju plaću. Moguće ih je pratiti i uživo, no zbirne se podatke kvartalno ažurira, što znači da će iduće izdanje biti dostupno vjerojatno tijekom ovog mjeseca.

Plaće veće za tri posto

Pitali smo Grubišića što je novo u odnosu na stanje iz lipnja.

'Ukupno su dosad prikupljeni podaci o više od 15 tisuća plaća koje smatramo validnima, što čini 40 posto hrvatskog IT tržišta.

Do konferencije .debug prosječna plaća u IT-u iznosila je 12.600 kuna neto. U međuvremenu je dio korisnika potvrdio ili ažurirao iznose plaća, a stigli su i podaci novih korisnika.

Temeljem tog uzorka prosječna plaća se popela na 13.000 kuna, što je rast od oko tri posto', rekao je tportalu Grubišić.

Taj je prosjek 2018. godine, prema podacima iz Grubišićeva prvog istraživanja (provedenog, doduše, na značajno manjem uzorku), iznosio 8500 kuna neto. Kako je došlo do tako velikog skoka?

Značajno povećanje investicija u IT-u, koje su se do prije šest, sedam godina brojile u milijunima eura, a sada prelaze milijarde eura na godišnjoj razini, rezultiralo je višestrukim rastom potražnje za stručnjacima u IT-u nego što ih ima na tržištu.

'Kada na to dodamo prilagodbu cijelog sektora na rad na daljinu, u sklopu koje su prilično obrisane granice toga radi li netko na daljinu lokalno ili globalno, došli smo u situaciju u kojoj je jedini način zadržavanja i zapošljavanja ljudi približavanje plaćama s razvijenih tržišta Europske unije', ocijenio je Grubišić.

Hvatamo priključak s Europom

Štoviše, tijekom .debuga prognozirao je da bi se prosječna plaća programera u Hrvatskoj mogla izjednačiti s prosjekom većinom europskih država do 2024. godine. Zanimalo nas je je to dobro ili loše za domaće poslodavce?

'Za sve posloprimce je to jako dobra vijest jer će raditi iste, često i bolje poslove, a za to će dobiti više novca.

Za tvrtke to znači da moraju prilagoditi svoje poslovne modele, pogotovo ako ti modeli ovise o jeftinijoj lokalnoj radnoj snazi, što je nerijetko bila jedna od glavnih prednosti prodaje na globalnom tržištu.

Opstat će samo oni koji opravdaju visoku cijenu rada na uslužnim stvarima i koji uspiju stvoriti dovoljno dobre proizvode kako bi se mogle financirati plaće na svjetskoj razini', uvjeren je Grubišić.

Prema podacima iz njegova istraživanja, najbolje plaćeni programeri u Hrvatskoj su oni koji znaju TypeScript, besplatni programski jezik otvorenog računalnog koda koji služi za razvoj velikih aplikacija. Njihova plaća u prosjeku iznosi oko 16,6 tisuća kuna.

Slijede Swift (15,2 tisuće kuna), GO (15,1 tisuću kuna), Kotlin (14,9 tisuća kuna) i Java (13,3 tisuće kuna). Najmanje plaćeni su Vue.js, Angular, Flutter, WordPress i HTML + CSS, iako se i tu plaće kreću u rasponu od devet do 12 tisuća kuna.

Najbolje plaće u prosjeku nude tvrtke koje primarno razvijaju vlastiti proizvod. Iza njih su osiguravajuće kuće, banke, telekomi, druge tvrtke kojima IT nije primarna djelatnost i agencije.