Sudar s povećim nebeskim tijekom u ranoj povijesti doveo je do nastanka karakterističnog ožiljka, ali ne i vode ispod površine
Kada je svemirska letjelica New Horizons američke agencije NASA-e prvi put snimila fotografije neobičnog ožiljka u obliku srca na Plutonu 2015. godine, mnogi su se ponadali kako bi to mogla biti potvrda teorija o podzemnom oceanu na tom udaljenom svijetu.
Znanstvenici su mislili kako je njegova lijeva strana (Tombaugh Regio) nastala nakon što je drugo planetarno tijelo udarilo u Pluton.
vezane vijesti
Svemirski sraz je možda omogućio dubokom rezervoaru vode da se podigne u procijep, miješajući se s plinom dušika iz Plutonove atmosfere, gdje se kondenzirao i smrznuo.
Ali, nova istraživanja sugeriraju kako unutar Plutona ipak nije ocean.
Astrofizičari su koristili napredne računalne simulacije kako bi pokušali simulirati kataklizmički događaj.
Tim je uspio pokazati kako je golemi i spori udar drugog planetarnog tijela mogao dovesti do nastanka neobičnog ožiljka ako je bio usputan, ne izravan.
Dvije vrste dušikovog leda
Pomoću računalnih modela doznali su kako je sudar u Plutonovoj drevnoj povijesti, prije nego što je bio potpuno formiran, mogao uzrokovati nastanak lijeve strane srca, značajku poznatu kao Sputnik Planitia.
Taj je dio ožiljka velik otprilike kao četvrtina Europe, dok je nebesko tijelo s kojim se Pluton sudario bilo veličinom usporedivo s američkom saveznom državom Tennessee.
Istraživači pripisuju svijetli izgled srca bijelom dušikovom ledu koji prenosi toplinu poput konvekcijske pećnice i zaglađuje površinu.
Dušik se, prema njihovoj procjeni, skupio u procijepu brzo nakon udara zbog njegove manje visine. Druga strana srca prekrivena je sličnim slojem dušikovog leda, iako mnogo tanjim.
Iako njegovo porijeklo nije dobro razjašnjeno, znanstvenici vjeruju da je također povezano sa Sputnik Planitia.
Plutonova jezgra toliko je hladna da je stijenje ostalo vrlo tvrdo i nije se otopilo unatoč toplini udarca. Zahvaljujući kutu udara i maloj brzini, jezgra udarne glave nije potonula u Plutonovu jezgru, nego je ostala netaknuta kao mrlja na njoj, piše Mashable.
Rezultati istraživanja koje je proveo tim predvođen znanstvenicima sa Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj, objavljeni su ovog mjeseca u časopisu Nature Astronomy.
