Na Sveučilištu Heriot-Watt u Škotskoj razvijaju robote čiji je zadatak spašavanje koraljnih grebena.

Koralbotovi, kako su ih nazvali, radit će u skupinama, slično kao pčele i mravi, koji zajedno mogu obavljati složene zadaće, a da pojedinačno nisu na visokom stupnju inteligencije.

Programeri još uvijek usavršavaju softver koji će omogućiti upravljanje robotima, tako da mogu 'prepoznavati' koralje.

Isprva će biti prilagođene verzije već razvijenih robota, dugih oko metar, s ugrađenim videokamerama te jednostavnim alatima za obradu fotografija i interakciju s okolinom (poput, recimo, ruku).

Bit će dovoljno inteligentni za snalaženje u prostoru i izbjegavanje prepreka. Koralje će 'prepoznavati' u realnom vremenu pomoću podataka prikupljenih sa stotina fotografija koraljnih grebena.

Koralji su kolonije sićušnih organizama, a često ih se može naći u plitkim toplim tropskim vodama. Vrlo su osjetljivi na zagađenje i destruktivno ribarenje. Trebaju proći desetljeća prije no što ponovno narastu, i to ako su uvjeti odgovarajući.

Dubine Atlantskog oceana uz zapadnu obalu Škotske dom su koraljima koji žive u hladnim vodama, piše BBC. Kad pretrpe oštećenje, ronioci 'krpaju' slomljene dijelove, pomažući im tako u ponovnom rastu. No ljudima nije lako doseći dubine preko 200 metara.

Tu bi ulogu trebali preuzeti koralbotovi. Znanstvenici - među kojima su stručnjaci za biologiju mora, umjetnu inteligenciju, robotiku i strojarstvo - nadaju se da će biti učinkovitiji od ljudi te 'popraviti' koralje u samo nekoliko dana ili tjedana.

Trenutno pokušavaju prikupiti dva milijuna funti (oko 19 milijuna kuna) za prvu demonstraciju. Prikupe li cijeli taj iznos, koralbotovi bi mogli na svoju prvu misiju u idućih godinu dana.