OKRUGLA OBLJETNICA

Pogledajte kako je izgledalo proteklih 30 godina Windowsa

20.11.2015 u 14:54

Bionic
Reading

Prošlo je 30 godina od dana kada je Microsoft predstavio prvo izdanje Windowsa. Na putu do globalne dominacije Microsoftov operativni sustav zabilježio je brojne uspone i padove

Da bi tog 20. studenog 1985. godine pokrenuli Windows 1.0, morali ste imati PC s DOS-om 2.0, kao i dva dvostrana floppy diska, 256 K memorije i novotariju poznatu pod nazivom 'grafička kartica'. Windows je podržavao neke među aplikacijama za DOS, dok bi druge zauzele čitav zaslon.

Ne bi se moglo reći kako je danas tridesetogodišnjak bio uspješan odmah. Korisnici naviknuti komuniciranje s računalom putem komandne linije nisu objeručke prihvatili grafičko sučelje, pa je tijekom prvih godina prodano tek kojih 500 tisuća primjeraka.

U to vrijeme PC navigacija koja podrazumijeva klikanje mišem po grafičkom sučelju umjesto beskrajnog skrolanja teksta nije bila posve nova, ali je bila revolucionarna ideja, jedna od onih kojoj možemo zahvaliti za sveprisutnost računala u našim životima danas.


Windows se ozbiljnije počeo širiti tek početkom '90-tih godina prošlog stoljeća, kada je počeo u većoj mjeri biti korišten i u našim krajevima. No, kada je uhvatio zalet više mu ništa nije moglo stati na put. Postao je sinonimom za osobna računala, a matičnu tvrtku pretvorio u jednu od najmoćnijih i najuspješnijih na svijetu.

Promjena koju je donio bila je ogromna, što sam imao prilike i sam neposredno pratiti. Prve članke predavao sam na papiru, otipkane pisaćim strojem. Gledano iz sadašnje perspektive, bio je to posao koji je odnosio puno vremena i živaca za razmjerno mršav učinak, čak i ako ste bili izvrstan tipkač (što nikad nisam bio).

Prijelaz na računala - najprije na programe za obradu teksta u DOS-u poput Wordstara i Wordperfecta, a potom na Word za Windowse - ne samo što je olakšao pisanje članka i izmjene u već napisanom tekstu, već je i omogućio iznimno brzu uredničku obradu (uz lektorsku i redaktorsku) te pripremu za tisak, kao i dotad nezamislive mogućnosti slanja i primanja.

Bilo je razmjerno usvojiti osnovna znanja o Windowsima i jednostavno koristiti ih. Niste morali biti naročito informatički obrazovani, bilo je dovoljno biti radoznao i spreman na učenje. Iako nikad nije bilo puno onih koji su ih otvoreno voljeli, gotovo svima su nam se neprimjetno zavukli pod kožu, toliko da nam je teško zamisliti život bez njih i alata sličnih njima.

Tijekom trideset godina Microsoftov operativni sustav imao je brojne uspone i padove. Evo brzog pregleda nekih od njih, kako ih donosi Register.

Windows 3.11 bili su prvi pravi hit među korisnicima i donijeli ozbiljan komercijalni uspjeh, toliki da su u Microsoftu morali početi razmišljati o njima kao zasebnoj platformi, ne tek pukom dodatku za DOS.

To je ujedno bilo izdanje koje je u svijet Windowsa uvelo većinu ljudi moje generacije, ali i stvorilo vrlo žilavu tržišnu nišu koja je potrajala godinama. Zadnje mjesece odluženja vojnog roka krajem devedesetih proveo sam pripremajući dokumente i tablice (i igrajući se) na stroju pogonjenom upravo ovim veteranom.

Windows for Workgroups također je bio uspješan kao platforma za konzole, prodajne terminale i radne postaje. Moglo ih se naći u raznoraznim uređajima i nakon što smo dobrano zagazili u novi milenij, a vjerojatno ih ponegdje ima još i danas.


Mnogi će se složiti kako je Windows XP SP2 bila verzija s kojom je Microsoft napokon posložio stvari kako treba, riješivši neke od brojnih sigurnosnih propusta koji su mučili XP. I to izdanje se održalo dulje no što je itko očekivao: svako deseto osobno računalo se i danas oslanja na njega.

Većina nas pamtit će Windows 7 kao jedno od najboljih izdanja, pogotovo ako ga uspoređujemo s promašajem poput Viste. Poboljšano je puno toga vezanog uz sigurnost, izvedbu i hardverske zahtjeve. Moguće je kako će i ono biti dugovječno - osmica i desetka nisu baš prihvaćene s oduševljenjem kakvo u Microsoftu priželjkuju.

Kad smo već kod Viste, spomenimo kako je bila ogromno razočaranje u odnosu na XP. Na nju se dugo čekalo, podigla je veliku prašinu, da bi ju i kritika i publika dočekala na nož. Problematični su bili hardverski zahtjevi, nevolje s performansama i početne sigurnosne postavke koje su od nas stalno tražile dozvole za ovo ili ono.

Windows ME uspio je biti još većim promašajem. Pun bugova, bio je to spor užas od operativnog sustava, vjerojatno najgore izdanje Windowsa ikad.