Kako se zoveš na Facebooku? pitanje je koje se prije deset godina najčešće postavljalo prilikom upoznavanja novih ljudi. Ako se radilo o neformalnom susretu, osobe bi se predstavile imenom pa potom i Facebook imenom. No situacija se u posljednje vrijeme naveliko mijenja i korisnici sve češće pribjegavaju drugim platformama.

Iako broj korisnika ove mreže na mjesečnoj razini raste, ne raste onoliko koliko bi osnivač Mark Zuckerberg volio. Prema Statisti, statističkom portalu, Facebook je na kraju drugog kvartala ove godine zabilježio preko dvije milijarde i 200 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, što je porast za 38 milijuna u odnosu na prethodni kvartal. No broj korisnika po prvi put stagnira u Americi dok je na europskom tržištu pao za milijun u odnosu na prvi kvartal te iznosi 376 milijuna korisnika.

Ništa bolje nije ni na financijskom planu tvrtke. Cijene dionice su pale poslije objave slabijih poslovnih rezultata za drugi kvartal 2018. što ih je koštalo 120 milijardi američkih dolara tržišne vrijednosti. Zuckerberg je loše rezultate pripisao primjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation) u Europskoj uniji i ulaganjima radi poboljšanja zaštite podataka i privatnosti korisnika. No utjecaj je sigurno imao i pad povjerenja zbog niza skandala u kojima se Facebook našao, a posebno zbog Cambridge Analytice.

Posljednji trzaji ili prilagođavanje tržištu

Uvođenje novosti, kao što su stranice za upoznavanje unutar mreže, alati za samokontrolu, opcije proširene stvarnosti u grupnim razgovorima i slično, pokazuju koliko Facebook želi ostati u toku. Zbog sveprisutnosti u svakodnevnici, teško ga je zapravo ograničiti na samo 'društvenu mrežu'. On je (bio) više od toga.

Kad ga je Zuckerberg zamislio, trebala je to biti jednostavna stranica, prozor u živote ljudi koje smo znali i s kojim a smo živjeli. Danas je nešto sasvim drugo. Služi kao platforma za poslovne pothvate, marketing, dijeljenje obiteljskih fotografija, praćenje poznatih, ažuriranje statusa i neprestano dopisivanje s po nekoliko osoba od jednom.

Ne zaboravimo da je Facebook jednom pokosio drugu popularnu mrežu – MySpace. Promjena se dogodila preko noći i u samo nekoliko mjeseci plava je mreža postala bogatija za milijune korisnika, a otada je nastavljala sa svojim rastom. U početku kratki statusi, a zatim sve duži (dok konačno ograničenje broja znakova nije sa početnih 500 došlo do preko 63 tisuće 2011. godine), dijeljenje fotografija i videa bilo je pravo osvježenje. Facebook je imao sve.

S rastom broja korisnika, narasle su i ambicije pa se Facebook razvio u pravi poslovni pothvat. Svoju opću prihvaćenost najvećim je dijelom zahvaljivao tome što su ga korisnici doživljavali bezopasnim.

Zaposlenici sve manje vjeruju u tvrtku

Danas se pretvorio u platformu gdje se objavljuju mišljenja, vode velike kampanje i oblikuje slika o demokraciji. Zajedno s drugim društvenim mrežama, pomogao je u oblikovanju digitalnog društva kakvo poznajemo. Primjerice, jedna izreka kaže kako se ono što nije na Facebooku nije niti dogodilo.

No pravo pitanje je hoće li se i njemu dogoditi sudbina koja je zadesila MySpace ili je dovoljno velik da se prilagodi.

Sami zaposlenici Facebooka nisu previše optimistični. Iako 89 posto njih vjeruje u bolju budućnost, ta je brojka slabija nego prošle godine kad ih je 93 posto vjerovalo da kompanija ide u dorom smjeru. U padu je i broj onih koji kompaniju ocjenjuju dobrim mjestom za rad, sa 95 posto na 91 posto.

S druge strane, Instagram, koji je u vlasništvu Facebooka, bilježi rast mjesečnih korisnika. U drugom kvartalu ove godine dosegao je brojku od milijarde, što je za 200 milijuna više nego na kraju trećeg kvartala prošle godine.

Dijagram mladih korisnika društvenih mreža u posljednjih šest godina pokazuje koliko su Facebook i Twiter izgubili, a koliko mlađe skupine preferiraju mreže na kojima se dijeljeni sadržaji mogu bolje ograničiti, kao što su Instagram i Snapchat.

Mladi na Instagramu

Najvećoj društvenoj mreži dobar dio korisnika mogao bi oduzeti Instagram – konkurent koji je, ironično, u vlasništvu tvrtke Facebook Inc. A tu su i Twitter, YouTube, Snapchat koji se i sam bori sa svojim duhovima. Ništa milosrdniji nisu ni servisi za slanje poruka koji također jačaju svoja tržišta, a koje predvodi još jedan Facebookov proizvod – WhatsApp.

Većina mladih korisnika radije svoje slobodno vrijeme provodi na Instagramu ili Snapchatu, platformama koje njihovi roditelji (još) nisu otkrili. Podaci sa Statiste pokazuju kako dobne skupine od 18 do 24 i od 25 do 34 najviše koriste Instagram, dok na Facebooku prednjači skupina od 25 do 34 godine.

Pad popularnosti među mladima je drastičnije izražen kad se stavi u dugoročniju perspektivu. Prema podacima iz istraživanja američke institucije Pew Research Center, 51 posto Amerikanaca između 13 i 17 godina koristi Facebook. Prije četiri godine bilo ih je 71 posto, a Facebook danas u tom segmentu stoji slabije od YouTubea, Instagrama i Snapchata.

Ima prostora za širenje

Kako bi uspio, Facebook mora pronaći način da zadrži povjerenje korisnika, nastavi ulaganja u zaštitu podataka i privatnosti te se obračuna sa širenjem lažnih vijesti. Osim toga, mora dokazati da može održati rast broja korisnika, prihoda i zarade kako bi zadovoljio investitore.

Najveći rast korisnika u Aziji pokazuje da još uvijek postoji prostor za širenje, pogotovo u zemljama koje još ne raspolažu infrastrukturom koja bi omogućila brzo širenje ovakvih platformi.

Čak iako Facebook iščezne, tvrtke i privatni korisnici bi se brzo prebacili na nove platforme. Potreba ljudi za komunikacijom bi i dalje postojana, smatraju stručnjaci koji su o ovoj temi ranije govorili za tportal.