Eli David 33-godišnji je poduzetnik iz Izraela, nomad i freelancer. Ostavio je ostavio siguran posao računovođe i odabrao nesiguran život svjetskog putnika.

U protekle je dvije godine živio u 15 zemalja diljem svijeta, a trenutačno boravi u Zagrebu, gdje je održao kratko predavanje o 'nomadskom' načinu života i pokretanju start-upa na Start-up srijedi.

Prije otprilike dvije godine pokrenuo je svoj start-up, online školu za učenje stranih jezika LingoLearn i zahvaljujući tom iskustvu sada svoje znanje dijeli start-upima diljem svijeta.

Upitali smo ga za komentar o Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva (ZIP) te predstavljenih hrvatskih start-upa.

Ovo što ZIP pokušava napraviti je dobra stvar. Svi govore kako je sad kriza. Opća je atmosfera da stvari ne idu u dobrom smjeru. Zaista je lijepo vidjeti grupu mladih ljudi koji imaju dovoljno entuzijazma da pokrenu stvari u pravom smjeru.

Dodaje kako vlade zemalja u razvoju odvajaju značajne iznose za potpore start-upovima.

Državne potpore start-upima trenutačno su trend u svijetu. Čile, primjerice, ima program prema kojem daje vlasnicima start-upa iz drugih zemalja priliku da dođu kod njih, dobiju početni kapital od 40 tisuća američkih dolara (oko 240 tisuća kuna) i pokrenu tvrtku. Ne čine to jer žele pomoći svijetu, već su shvatili da su start-upi bitan pokretač gospodarstva. Ne znam koliko hrvatska vlada podupire start-upe. No to bi bio dobar potez.

Za uspjeh treba biti proaktivan

Uvjeren je kako će upravo start-upi osigurati gospodarski rast u budućnosti.

Start-upi ne moraju djelovati samo na nacionalnoj, već mogu biti uspješni i na svjetskoj razini. Mnogi među njima koji počinju danas za 30 godina će biti velike uspješne globalne tvrtke. Svaka zemlja koja to podupire ima veliku prednost. To je pravi put za izlazak iz krize. Ne isplati se čekati da se stvari same pokrenu jer to predugo traje. Treba se okrenuti vlastitoj unutarnjoj snazi. To je bit start-upa: pogurati nastanak nečeg novog.

Kako vidi situaciju sa start-upima kod nas?

Većina start-upa koje sam vidio u Zagrebu su zaista inovativni. Prate svjetski trend prebacivanja ekonomije iz fizičkog svijeta na internet i zato nema razloga da ne uspiju. Možda će im trebati nekoliko godina, ali većina je u izvrsnom položaju na nacionalnoj razini, a neki bi mogli uspjeti i globalno.

Čini mi se da je najveći problem u Hrvatskoj pasivnost. Kao da ljudi čekaju da se nešto dogodi. Za uspjeh treba biti proaktivan. Zato me vesele start-upi, činjenica da je cijela scena u Hrvatskoj tako živahna. Upravo je to karika koja nedostaje.

Postoje dobri znakovi da će se stvari promijeniti. Ne samo u gospodarstvu, nego i u mentalitetu ljudi. Izašli ste iz socijalizma. Trebate se mentalno promijeniti i prihvatiti konkurenciju, smanjiti korupciju... A za to sve treba vremena. Aktualni političari još uvijek su političari starog kova. Vrlo sam optimističan da će nove generacije kad dođu na vlast zaista promijeniti stvari.

Dug put do uspjeha

Kakvi su domaći start-upi u usporedbi sa sličnim pothvatima u drugim zemljama?

Tko god pokrene start-up, bez obzira gdje, vrlo je aktivan, pun energije, strasti i ima viziju osvajanja svijeta. To je ono lijepo za vidjeti, iako 90 posto njih neće uspjeti.

Start-upima u Hrvatskoj je možda nešto lakše. Zašto? U Londonu je, primjerice, sve već napravljeno. Morate biti zaista inventivni da biste uspjeli.

Postoji toliko zanimljivih koncepata koji već funkcioniraju u svijetu, ne samo što dokazano funkcioniraju, već i zarađuju mnogo novca, a još ih nema u Hrvatskoj. Možete uzeti koncept koji funkcionira na globalnoj razini i prilagoditi ga hrvatskim prilikama. Ne morate izmisliti kotač, dovoljno je podići njegovu primjenu na novu razinu.

No dodaje kako od ideje do uspješnog poduhvata treba proći dug put.

Nije dovoljno imati samo dobru ideju. Morate istražiti tržište i približiti mu svoju zamisao. Krenuti s nečim konkretnim. Napravite prototip, bilo što opipljivo, što možete pokazati potencijalnom investitoru.

Teško je raditi sam. Nađite partnera kojem vjerujete, dobre konzultante. I budite spremni na prilagođavanje. Vaša ideja gotovo sigurno će se promijeniti kada dođe na tržište.

Nemojte zaboraviti da u start-upima nema brze zarade. Morate imati dovoljno zaliha da možete preživjeti prvu godinu bez ikakve zarade. Start-upi obično tek u trećoj godini počnu donositi profit.

Upravo je početni kapital problematičan za start-upove pa se neki okreću internetu i servisima poput Kickstartera ne bi li u kratkom vremenu prikupili veću količinu novca.

To je nov način i mnogi ga koriste. N, za mene Kickstarter nije tako dobar izbor kao klasični izvori financiranja. Obično savjetujem ljudima da uzmu jednog ili dva investitora i pokušaju se nositi s njima, jer što je više ljudi uključeno, svatko vuče na svoju stranu... Kickstarter i slične platforme su dobre za privlačenje pozornosti. Pokažete nešto javnosti i vidite kako ona reagira. Svojevrstan marketinški alat.

Coworking je ključan

Ističe kako je za njega osobno pokretanje LingoLearna vlastitim sredstvima bila dobra lekcija.

Pokušajte uspjeti sami. Ako krenete korak po korak s nečim malim i uspijete na tržištu, puno ćete lakše pronaći investitore. Dokazat ćete isplativost koncepta.

Osim toga, neki start-upi ne trebaju novac za početak. Ima toliko besplatnih alata koje je moguće koristiti, poput Skypea ili DropBoxa.

Vanjski investitor stvara pritisak na vas, gubite dio kontrole. Većina ih start-upa treba, ali ako ih možete izbjeći ili povećati početnu vrijednost sami, to bolje za vas.

Koncept rada u inkubatoru, odnosno u zajedničkom prostoru po principu co-workinga, za Elija je jedini način na koji start-upi mogu uspjeti.

'Puno putujem i shvatio sam da je princip rada u samoći, kod kuće, što mnogi start-upi prakticiraju na početku, loš. Teško je odvojiti privatno vrijeme od poslovnog. Bitno je imati poseban prostor u kojem ćete raditi i prostor u kojem ćete se odmarati.

Koncept suradnje (co-workinga) kakav je u ZIP-u stvara mnogo sinergije. Start-up treba mnogo usluga na svom početku, koje si ne može priuštiti - od marketinga do administracije.

Nije bitno pružaju li vam te usluge inkubatori ili freelanceri, važno je da te usluge dobijete

Oslonite se ne vlastite snage

Takvih mjesta treba biti što više, kaže.

Prije svega, treba više ljudi koji su spremni pokrenuti start-up. Ne znam mnogo o mentalitetu Hrvata, ali moji uspješni prijatelji kažu kako se u Hrvatskoj ljudi puno žale, a ne rade dovoljno. Ako je tako, onda treba promijeniti percepciju. Ne treba čekati posao i da stvari krenu na bolje. Treba se pokrenuti, a onda će inkubatori doći sami po sebi.

Ulazak Hrvatske u EU spominje se kao prijelomna točka koja će nekima širom otvoriti vrata, a drugima otežati borbu na tržištu. Eli smatra da je to jedinstvena prilika koju treba iskoristiti.

Zemlje koje imaju bogate prirodne resurse nisu pretjerano kreativne. Oslanjaju se na to bogatstvo i zanemaruju druge resurse. U tom smislu, Hrvatska ima turizam, koji je i blagoslov i prokletstvo. Što ako podbaci?

Izrael je dobar primjer. Nema mnogo prirodnih resursa i zato se okrenuo drugim resursima - kreativnosti i inovativnosti.

Vlada bi trebala ohrabrivati oslanjanje na vlastite snage, tako da - kad dođe sljedeća velika kriza - niste toliko ovisni o drugima, da sami stvarate dodanu vrijednost.

224578,223592,230256,216960