Dosad je u Europi i SAD-u oboljelo 1.624 ljudi, a brojke bi mogle biti i veće jer je jučer u Njemačkoj bio praznik. Najmanje 18 ljudi je umrlo, a alarmantno velik broj od oko 500 oboljelih razvio je komplikacije poput otkazivanja bubrega koje mogu biti smrtonosne.

Kineski i njemački stručnjaci koji su analizirali DNA opasne E. coli smatraju da je riječ o potpuno novom soju koji je naoružan kombinacijom nekoliko gena koji stvaraju otpornost na antibiotike.

Njemački Bild uz nadnaslov 'Kao u filmu užasa i strave' danas piše da neki bolesnici imaju toliko jake grčeve i bolove da ih moraju vezivati za krevet.

'To je jedinstven soj koji do sada nije izoliran kod pacijenata', rekla je Hilde Kruse, stručnjakinja za sigurnost hrane u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. 'Novi soj ima drukčije karakteristike koje ga čine virulentnijim i toksičnijim od uobičajenih. Bakterije međusobno lako razmjenjuju gene', dodala je.

U njemačkim bolnicama uvedeno je izvanredno stanje, a zatvorene su i neke škole nakon što je otkriveno da su deseci učenika zaraženi. Iako se očekuje da bi se epidemija trebala početi stišavati jer je vrijeme inkubacije od tri do osam dana, a salate imaju kratak rok trajanja, neki liječnici strahuju da bi se bakterija mogla nastaviti širiti sekundarnim prijenosom među ljudima.

Paul Hunter, profesor zdravstvene zaštite na University of East Anglia u Engleskoj ističe da bi zarazu mogla prenositi inficirana djeca koja ne slijede stroga higijenska pravila.

U strahu od epidemije Rusija je proširila zabranu uvoza povrća iz Španjolske i Njemačke na cijeli EU. U toj zemlji do sada nije zabilježen nijedan slučaj.

Zašto je hrvatsko povrće sigurnije?

Tomislav Demo, šef Udruge proizvođača povrća Zadarske županije, nedavno je za Jutarnji list izjavio da sumnja da je bakterija na kontaminirano povrće stigla iz stajskog gnojiva jer se ono u zemlju unosi prije sadnje. Uvjeren je da je problem u preparatima za zaštitu bilja koji se proizvode na bazi stajskog gnojiva.

'Postoji određeni dio preparata kojim se biljke tretiraju, a koji su na bazi različitih aminokiselina, pa tako i na bazi aminokiselina iz stajskog gnojiva. Moguće je da je E.coli tako dospjela na biljku. Pogotovo jer je riječ o krastavcima, koji se često tretiraju sredstvima za poboljšanje oplodnje', rekao je Demo.

Zadarski poljoprivrednik ističe da je naša sreća što su hrvatski zakoni restriktivniji od onih u EU-u, pa takvi preparati uglavnom još nisu dozvoljeni iako to inače naše uzgajivače stavlja u neravnopravan položaj.

Ne možemo zabraniti uvoz, ali ćemo povećati deklaraciju

Damjan Bogdanović, glavni tajnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), kaže da u Hrvatskoj u ovoj situaciji imamo određenu prednost.

'Iako smo dozvolili korištenje tvari koje se upotrebljavaju u EU-u, naši ih poljoprivrednici uglavnom ne primjenjuju zato što za svaku od njih treba platiti registraciju. Zbog toga se koriste tradicionalna sredstva', rekao je Bogdanović.

Tajnik HPK kaže da ne možemo očekivati da Hrvatska u trenutku kada se nalazi pred vratima EU zabrani uvoz povrća iz zemalja kao što su Španjolska ili Njemačka.

'Mislim da moramo biti svjesni naše političke situacije i granica naših moći. U trenutku prije pristupanja EU nije realno očekivati da ćemo Uniji pokazivati mišiće. Stoga trebamo provesti metode zaštite na drugim poljima.

Ova epidemija E. coli pokazala nam je da ni u EU sustav nije savršen. Unatoč tome što Unija ima golem birokratski aparat, sustav nije na vrijeme reagirao. Slično je bilo nedavno i sa stočnom hranom u Njemačkoj. Čak i sada, nakon što se pojavila zaraza, stručnjaci ne uspijevaju otkriti odakle stiže. Imaju ogromne količine papira, a sustav ipak ne djeluje. Naravno da im mi ne možemo držati lekcije, no razmišljali smo što mi možemo napraviti. Komora je odlučila zatražiti izmjenu pravilnika članaka 6 i 11 Zakona o deklariranju hrane kojom bi se na deklaraciji slova kojima je ispisana zemlja podrijetla povećala na 1 cm. To je instant rješenje zahvaljujući kojem ljudi mogu vidjeti porijeklo robe, a administraciju ne bi koštalo ništa.'

Prema službenim podacima, Hrvatska je od početka godine do 25. svibnja iz Njemačke uvezla 201.571 kilogram zelene salate, rajčica i krastavaca, a iz Španjolske 86.234 kg zelene salate, 1.371.101 kg rajčice i 422.596 kg krastavaca.

Enterohemoragijski soj E. coli koji je izazvao epidemiju u Njemačkoj ima toksine koji uništavaju sluznicu crijeva, uzrokuju krvarenja i anemiju, grčeve u želucu, krvave stolice te ozbiljne komplikacije nazvane hemolitičko-uremički sindrom (HUS), koji u konačnici može dovesti do zatajenja bubrega. Iako su obično djeca najosjetljivija, najveći broj oboljelih u novoj epidemiji su žene. Neki stručnjaci smatraju da je to zato što one konzumiraju najviše zdrave hrane, odnosno sirovog povrća.