U pitanju nisu samo radna mjesta u tvornicama. Bez posla će ostati i mnogi zaposlenici u raznim uslužnim djelatnostima. Dobra je vijest da automatizacija otvara i nova radna mjesta, a loša da posla neće biti za one bez škola i sve one čije poslove roboti obavljaju puno efikasnije
Do 2030. godine roboti bi mogli zamijeniti do 20 milijuna proizvodnih radnih mjesta širom svijeta, tvrde analitičari Oxford Economicsa. Radnicima koji zbog robota ostanu bez posla u industrijskim pogonima pridružit će se i mnogi iz uslužnog sektora u koji automatizacija ubrzano prodire. No to bi s druge strane trebalo potaknuti otvaranje drugih i drugačijih radnih mjesta te ubrzati gospodarski rast, smatraju analitičari.
vezane vijesti
Svaki novi industrijski robot briše 1,6 proizvodnih radnih mjesta, tvrde u Oxford Economicsu, a pritom su najviše pogođeni oni najslabije kvalificirani. Područja u kojima živi više nekvalificiranih ljudi, u kojima je ekonomija slaba, a nezaposlenost veća, mnogo su ranjivije na gubitak radnih mjesta zbog pojave robota.
Štoviše, radnici koji zbog robota ostanu bez posla pokušavaju naći nova radna mjesta u prometu, građevini, održavanju, ali i u uredima i upravi, odreda zanimanjima izuzetno podložnima automatizaciji, navodi se u izvješću.
Svaki robot instaliran u regijama u kojima prednjači radna snaga s nižim kvalifikacijama mogao bi dovesti do gotovo dvostruko većeg gubitaka radnih mjesta od robota zaposlenog u regiji u kojoj prednjače zaposlenici s visokokom stručnom spremom. A to će, pribojavaju se analitičari, pogoršati već postojeću ekonomsku nejednakost i političku polarizaciju.
Automatizacija otvara nova radna mjesta, ali za koga?
Predviđanja da će roboti obavljati sve poslove i istisnuti ljude nisu nova. Na udaru su svi, od tvorničkih radnika do novinara i činovnika. Svi su podložni automatizaciji. No, za razliku od mnogih prethodnih crnih predviđanja, ovo izvješće tvrdi da bi automatizacija trebala potaknuti rast; da će se umjesto izgubljenih radnih mjesta stvoriti neka nova.
Roboti sve češće dobivaju poslove u uslužnoj djelatnosti, no najveći se problemi ipak gomilaju u klasičnoj industriji. Strahuje se da će tvornički radnici, posebno u Kini, uskoro masovno ostajati bez posla jer će ih, kao preskupe i pretrome, zamijeniti radišniji, produktivniji i manje zahtjevni roboti.
Brojke su neumoljive
Analitičari Oxford Economicsa tvrde da su zbog automatizacije najugroženiji radnici koji se bave raznim repetitivnim poslovima. Daleko su sigurnija radna mjesta koja od zaposlenika zahtijevaju više suosjećanja, kreativnosti ili socijalne inteligencije.
Na političarima je da sad iznađu rješenje očitog problema: kako poticati inovacije koje dolaze s robotima, a da pritom ne izazovu nove podjele u društvu. Tvrtka je pozvala političare i industrijalce, ali i radnike i nastavnike da dobro razmisle o tome kako će ubuduće razvijati vještine i prilagoditi se rastućoj automatizaciji.
Brojke su neumoljive: od početka stoljeća upravo je automatizacija bila glavni krivac za gubitak oko 1,7 milijuna radnih mjesta, uključujući 400.000 u Europi, 260.000 u Sjedinjenim Američkim Državama i 550.000 u Kini, navodi se u izvješću.
