Proanalizirali smo oglase u IT-ju i saznali zanimljive podatke: Dosad ih je u 2021. čak 63 posto više nego lani
Druga pandemijska godina posebno je dinamična u IT sektoru. I površnim uvidom u broj oglašenih radnih mjesta i uvjeta po kojima se traži novi kadar jasno je - zahuktava se borba za radnike.
Potvrđuju nam to i podaci koje je tportal dobio s portala MojPosao, a koji pokazuju kako je dosad u 2021. godini objavljeno 2896 oglasa u kategoriji IT i telekomunikacije, što je 63 posto više nego u istom periodu 2020. godine i 17 posto više nego 2019. godine.
Od programskih jezika, najzastupljeniji u oglasima su Java, Javascript, C/C++, typescript i PHP. U prosjeku poslodavci traže 2,8 godina radnog iskustva.
A kakve su plaće?
Kako pokazuje analiza portala MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća u IT-ju iznosi 9655 kuna. U privatnim tvrtkama, pretežno u stranom vlasništvu, prosječna plaća iznosi 10.164 kune dok je u onima u pretežno u domaćem vlasništvu na razini od 9424 kune.
Plaća se povećava s obzirom na godine iskustva pa tako za manje od godinu dana iznosi 7133 kune, za godinu do dvije 8404 kune, za tri do pet 10.178 kuna, za šest do deset godina 11.780 kuna te za staž dulji od deset godina iznosi 11.423 kune.
Kad je riječ o nefinancijskim beneficijama, doznajemo, poslodavci iz sektora IT-ja najčešće nude fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu, besplatno piće na poslu, naknadu za putne troškove, plaćene zdravstvene usluge (iznad osnovnog), poklon/bonus za obljetnice rada u tvrtki, bonus za važne događaje u životu (rođendan, vjenčanje, rođenje djeteta) i topli obrok.
Pozitivni trendovi
Na tržištu rada drugo ovogodišnje tromjesečje obilježeno je rastom zaposlenosti i padom nezaposlenosti, ne samo na tromjesečnoj, već i na godišnjoj osnovi.
Kako stoji u RBA analizama, prosječan broj nezaposlenih iznosio je 137.669 i bio je za 12 posto niži na godišnjoj razini, a istovremeno raste broj osiguranika i zaposlenih (po stopama od tri posto, odnosno jedan posto). Ipak, broj nezaposlenih je za gotovo 15 posto ili 17.760 viši u odnosu na drugo tromjesečje 2019., a broj zaposlenih niži je za jedan posto.
S druge strane broj osiguranika pri HZMO-u s gotovo 1576 milijuna premašio je i rekordnu 2019. za 0,2 posto.
Pri tome je najveći porast prosječnog broja osiguranika zabilježen u građevinarstvu, a slijedile su informacije i telekomunikacije te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.
U suprotnom smjeru zamjetno smanjenje (preko 19 tisuća) bilježe djelatnosti smještaja i usluživanja hrane. Sličan obrazac kretanja, pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, kao i struktura unutar samih kategorija, bit će prisutan i u nastavku godine.
S očekivanim nastavkom rasta u 2022. te uz stabilnu do poboljšanu epidemiološku situaciju i sljedeća godina trebala bi donijeti pad stope nezaposlenih i rast zaposlenosti.
Prosječne plaće tijekom cijele 2021. pod utjecajem poreznih izmjena zabilježit će solidnu stopu rasta od oko pet posto. U 2022. njihov rast će proizlaziti s jedne strane iz strukturne slabosti tržišta rada, neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada, a s druge strane realnom konvergencijom prema europskom tržištu.