HUNGA TONGA

Masivni podvodni vulkan doslovno je protresao Zemljinu granicu sa svemirom

28.04.2025 u 09:24

Bionic
Reading

Znanstvenici su pružili dodatne uvide u jednu od najmoćnijih podvodnih erupcija u modernoj povijesti

Kada je vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha‘apai eksplodirao početkom 2022. godine, nije bio riječ samo o jednoj od najjačih erupcija u modernoj povijesti. Taj je događaj uspio uzdrmati i rub svemira.

Eksplozija je izbacila oblak pepela i plinova više od 50 kilometara u visinu, znatno iznad visine na kojoj lete komercijalni zrakoplovi i gdje se odvija većina vremenskih pojava. O no što je posebno iznenadilo znanstvenike bio je učinak koji nije stao u troposferi - udarni valovi stigli su sve do gornjih slojeva atmosfere gdje orbitiraju sateliti.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu AGU Advances otkriva kako je ta ogromna erupcija uspjela izazvati poremećaje na visinama koje većina vulkana nikada ne doseže. Pomoću satelitskih podataka i atmosferskog modeliranja, znanstvenici su testirali dvije moguće hipoteze: jesu li za efekt odgovorni Lambovi valovi – tlakovni valovi koji 'prijanjaju' uz površinu Zemlje, ili pak sekundarni gravitacijski valovi, koji nastaju kada prvi valovi raspadnu visoko u atmosferi.

Rezultati su pokazali da su glavni uzrok bili sekundarni gravitacijski valovi. Njihovo brzo kretanje i veća amplituda bolje su se podudarali sa satelitskim podacima, što znači da je eksplozija s Tonge stvorila toliko jak udarni val da je potresao atmosferu sve do ruba svemira.

Ova otkrića nadopunjuju ranija istraživanja koja su pokazala da je erupcija već svojeg prije početka ispuštala suptilan seizmički potpis, Rayleighovo raspršenje, koje su seizmometri zabilježili više od 640 kilometara dalje, iako ga ljudi nisu mogli osjetiti. Zajedno, ova istraživanja ukazuju na to da najveće vulkanske erupcije ne tresu samo tlo, već i cijelu atmosferu, od morskog dna do svemira.

Studija također podsjeća na činjenicu da događaji na Zemljinoj površini mogu utjecati i na područja od ključne važnosti za naš svakodnevni život - od satelitske komunikacije i GPS sustava do praćenja vremena i klimatskih modela. Što bolje razumijemo kako prirodne katastrofe poput ovih šalju valove kroz atmosferu, to ćemo biti spremniji zaštititi tehnologiju o kojoj ovisimo, piše Gizmodo.