Većinom uspijevaju, otkrivajući videozapise uplakane izraelske djece i fotografije stanovnika Gaze koji sjede u ruševinama svojih domova. No potreba za razumijevanjem vrata kroz društvene mreže otvorila je prstor dezinformacijama, teoretičarima zavjere i propagandi — zloćudnim utjecajima za koje regulatori i istraživači sada upozoravaju da predstavljaju opasnu prijetnju.

Jedan nedavni video na TikToku, koji je vidjelo više od 300.000 korisnika i pregledao CNN, promovirao je teorije zavjere o podrijetlu napada Hamasa, uključujući lažne tvrdnje da su ih orkestrirali mediji. Drugi video, pregledan više od 100.000 puta, prikazuje isječak iz video igrice 'Arma 3' s naslovom 'Rat Izraela'. Neki korisnici u komentarima tog videa primijetili su ondje fotografiju za koju im učinilo da su je već ranije negdje vidjeli - kada je Rusija napala Ukrajinu.

No to se ne događa samo na TikTok-u. Jedna objava na X-u, nekadašnjem Twitteru, pogledana je više od 20.000 puta i označena je kao dezinformacijom od strane nadzornika društvenih medija Reset sa sjedištem u Londonu, jer je navodno prikazivala Izraelce kako ubijaju civile pred kamerama.

Još jedna objava na X-u, koju je grupa također označila dezinformacijom, pregledana je 55.000 puta. Bio je to antisemitski meme koji prikazuje žapca Pepea, crtani film koji su prisvojili krajnje desničarski bijeli suprematisti. Na Instagramu je tijekom vikenda opovrgnuta široko dijeljena i gledana snimka padobranaca koji upadaju u gomilu s naslovom: 'Zamislite da prisustvujete glazbenom festivalu kad Hamas uleti padobranom'. Snimka zapravo prikazuje paraglajdere u Egiptu koji nemaju veze s onima u Izraelu. Instagram je kasnije označio taj video kao lažan.

Ovog su tjedna dužnosnici Europske unije poslali upozorenja tvrtkama TikTok, Facebook i Instagram, Meta, YouTube i X, ističući izvješća o obmanjujućem ili nezakonitom sadržaju o ratu na njihovim platformama i podsjećajući tvrtke društvenih medija da bi se mogle suočiti s kaznama u milijardama dolara ako istraga utvrdi da su prekršili zakone EU o moderiranju sadržaja. Američki i britanski zakonodavci također su pozvali te platforme da provode pravila protiv mržnje i nezakonitog sadržaja, prema Aktu o digitalnim uslugama.

'Dobivanje informacija s društvenih medija vjerojatno će dovesti do toga da budete ozbiljno dezinformirani', rekao je Imran Ahmed, osnivač i izvršni direktor grupe za nadzor društvenih medija Center for Countering Digital Hate. Svatko od stranih protivnika SAD-a preko domaćih ekstremista do internetskih trolova iskorištava rat na društvenim mrežama za svoju osobnu ili političku korist, dodao je.

'Loši akteri koji nas okružuju manipuliraju, zbunjuju i pokušavaju stvoriti prijevaru na platformama društvenih medija', rekao je Dan Brahmy, izvršni direktor izraelske tvrtke za obavještavanje o prijetnjama na društvenim mrežama Cyabra, u videu objavljenom na LinkedInu. 'Ako niste sigurni u vjerodostojnost sadržaja, nemojte dijeliti', rekao je.

'Porast islamofobičnih i antisemitskih narativa'

Graham Brookie, viši direktor Laboratorija za digitalna forenzička istraživanja pri Atlantic Councilu u Washingtonu, rekao je za CNN da je njegov tim svjedočio sličnom fenomenu. Trend uključuje val neposredne terorističke propagande, sadržaj koji prikazuje slikovito nasilje, zavaravajuće i lažne tvrdnje te govor mržnje – uz posebno 'jačanje specifičnih i općih islamofobnih i antisemitskih narativa'.

Velik dio najekstremnijeg sadržaja, rekao je, kruži Telegramom, aplikacijom za razmjenu poruka s nekoliko kontrola za moderiranje sadržaja i formatom koji omogućuje brzu i učinkovitu distribuciju propagandnog ili grafičkog materijala velikoj publici. Ali na isti način na koji se TikTok video zapisi često kopiraju i ponovno objavljuju na drugim platformama, sadržaj koji se dijeli na Telegramu i drugim rubnijim stranicama može lako pronaći kanal na glavnim društvenim medijima ili privući znatiželjne korisnike s velikih stranica.

Škole u Izraelu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama nedavno su pozvale roditelje da izbrišu aplikacije društvenih medija svoje djece zbog zabrinutosti da će Hamas emitirati ili širiti uznemirujuće videosnimke talaca. Fotografije mrtvih ili krvavih tijela, uključujući i ona djece, već su se ovaj tjedan proširile Facebookom, Instagramom, TikTokom i X-om.

I tehnološka nadzorna skupina Campaign for Accountability je objavila izvješće identificirajući nekoliko računa na X-u koji dijele očite propagandne videozapise s ikonografijom Hamasa ili linkove koji vode na službene Hamasove web stranice. Ranije ovog tjedna, X se suočio s kritikama zbog videozapisa koji nisu povezani s ratom, a koji su predstavljeni kao snimke s terena i zbog objave vlasnika Elona Muska koji upućuje korisnike da prate račune koji su prethodno dijelili dezinformacije.

Rasprostranjena otpuštanja u tehnološkoj industriji, uključujući timove za etiku i sigurnost nekih tvrtki društvenih medija, stvaraju rizik da će platforme biti slabo pripremljene u kritičnom trenutku, kažu stručnjaci za dezinformacije. Velik dio sadržaja koji se odnosi na rat također se širi na arapskom i hebrejskom, testirajući kapacitet platformi za moderiranje sadržaja koji nije na engleskom.

'Naravno, platforme su se poboljšale tijekom godina. Postoje mehanizmi komunikacije i razmjene informacija koji nisu postojali prošlih godina. Ali isto tako nikada nisu bili ovako testirani', rekao je Brian Fishman, suosnivač platforme za povjerenje i sigurnost Cinder koji je prije vodio Facebookove napore u borbi protiv terorizma.

Linda Yaccarino, izvršna direktorica X-a, rekla je u srijedu u pismu Europskoj komisiji da je platforma 'identificirala i uklonila stotine računa povezanih s Hamasom' i da surađuje s nekoliko grupa trećih strana na sprječavanju širenja terorističkog sadržaja. 'Marljivo smo poduzeli proaktivne radnje za uklanjanje sadržaja koji krši naša pravila, uključujući: nasilan govor, manipulativne medije', rekla je. Europska komisija u je službeno otvorila istragu protiv X-a nakon ranijeg upozorenja o dezinformacijama i nezakonitom sadržaju povezanom s ratom.

Glasnogovornik Mete Andy Stone rekao je da je od početnih Hamasovih napada tvrtka uspostavila 'centar za specijalne operacije sa stručnjacima, uključujući tečne govornike hebrejskog i arapskog, kako bi pomno pratili i odgovorili na ovu situaciju koja se brzo razvija'. 'Naši timovi rade danonoćno kako bi naše platforme bile sigurne. Poduzeli smo mjere u vezi sa sadržajem koji krši pravila ili lokalne zakone te koordiniramo s provjeriteljima činjenica trećih strana u regiji kako bismo ograničili širenje dezinformacija. Nastavit ćemo s ovim radom kako se ovaj sukob bude razvijao', ustvrdio je Stone.

YouTube, sa svoje strane, kaže da su njegovi timovi uklonili tisuće videozapisa od početka napada te nastavlja pratiti govor mržnje, ekstremizam, eksplicitne slike i drugi sadržaj koji krši njegova pravila. Platforma također prikazuje gotovo u potpunosti videozapise glavnih novinskih organizacija u pretraživanjima vezanim uz rat.

Snapchat je za CNN rekao da njegov tim za dezinformacije pomno prati sadržaj koji dolazi iz regije, pazeći da je u skladu sa smjernicama koje zabranjuju dezinformacije, govor mržnje, terorizam, grafičko nasilje i ekstremizam.

'Isključite algoritme'

Velike tehnološke platforme sada podliježu regulaciji koja se odnosi na sadržaj prema novom zakonu EU-a pod nazivom Zakon o digitalnim uslugama, koji od njih zahtijeva da spriječe širenje pogrešnih i dezinformacija, riješe 'rupe' algoritamski preporučenog sadržaja i izbjegnu moguću štetu mentalnom zdravlju korisnika. No, u tako spornom trenutku usred rata na Bliskom istoku, platforme riskiraju optužbe za pristranost od strane korisnika.

Algoritmi i poslovni modeli platformi - koji se općenito oslanjaju na promociju sadržaja koji će najvjerojatnije prikupiti značajan angažman - mogu pomoći lošim akterima koji dizajniraju sadržaj da iskoriste tu strukturu, rekao je Ahmed. Drugi izbori proizvoda, kao što su X-ovi potezi koji omogućuju bilo kojem korisniku da plati pretplatu za plavu kvačicu 'potvrde' koja daje algoritamsko povećanje vidljivosti objave i uklanjanje naslova s ​​poveznica na novinske članke, mogu dodatno manipulirati načinom na koji korisnici percipiraju vijest.

'Tvornice dezinformacija će uzrokovati geopolitičku nestabilnost i naštetiti Židovima i muslimanima u nadolazećim tjednima', rekao je Ahmed.

Čak i dok tvrtke društvenih medija rade na tome da sakriju apsolutno najgori sadržaj od svojih korisnika - bilo zbog predanosti regulativi, zabrinutosti oglašivača za sigurnost robne marke ili vlastitih uredničkih prosudbi - kontinuirani apetit korisnika za oštrim, krupnim planovima poruka Izraelaca i Palestinci na terenu.

'Platforme su uhvaćene u ovu dinamiku potražnje gdje korisnici žele najnoviji i najdetaljniji, ili najstvarniji sadržaj ili informacije o događajima, uključujući terorističke napade', rekla je Brookie.

Dinamika istovremeno naglašava poslovne modele društvenih medija i ulogu koju tvrtke imaju u pažljivom kalibriranju iskustava svojih korisnika. Isti algoritmi koji su uvelike kritizirani drugdje zbog posluživanja najnečuvenijeg, polarizirajućeg i huškačkog sadržaja sada su isti oni koji, u ovoj situaciji, korisnicima daju upravo ono što žele.

Ali bliskost sa situacijom nije isto što i autentičnost ili objektivnost, rekli su Ahmed i Brookie, a val dezinformacija koje trenutno preplavljuju društvene medije naglašava opasnosti od njihovog miješanja.

'Budite vrlo oprezni pri dijeljenju'

Unatoč ostavljanju dojma stvarnosti i istinitosti kod pojedinačnih priča i snimaka borbi na društvenim mrežama, Brookie upozorava da često nedostaje šira perspektiva i kontekst koji novinari, istraživačke organizacije pa čak i timovi za moderiranje društvenih medija primjenjuju na situaciju kako bi pomogli u postizanju potpunijeg razumijevanja.

'Moje je mišljenje da korisnici mogu komunicirati sa svijetom kakav jest i razumjeti najnovije, najtočnije informacije o bilo kojem događaju bez potrebe da do toga dođu kroz najgore moguće sadržaje', rekla je Brookie.

Potencijalno pogoršanje stanja informacijskog ekosustava i medijske pismenosti jest kultura na platformama društvenih medija koja često potiče korisnike da svjedoče i dijele informacije o krizi kao način signaliziranja svog osobnog stajališta, bez obzira na to jesu li dobro informirani ili ne. To čak i dobronamjerne korisnike može navesti da nesvjesno dijele pogrešne informacije ili da ih dijele na vrlo emotivan način kako bi prikupili preglede ili unovčili sadržaj.

'Budite vrlo oprezni pri dijeljenju, posebno ovakvih globalno važnih događaja', rekao je Ahmed. 'Postoje ljudi koji vas pokušavaju natjerati da dijelite gluposti, laži, koje su osmišljene da vas natjeraju da mrzite nekoga ili nešto ili da vas dezinformiraju. I tako dijeljenje stvari u koje niste sigurni ne pomaže ljudima, zapravo im stvarno šteti i pridonosi općem osjećaju da nitko ne može vjerovati onome što vidi', ustvrdio je.