Richard P. Feynman, rock zvijezda znanosti 20. stoljeća, vječni zafrkant, svirač bonga, obijač sefova, edukator, teorijski fizičar i nobelovac rođen je 11. 5. 1918. godine u New Yorku. Kako je sam rekao, još je kao dječak s odvijačem u stražnjem džepu po kvartu popravljao radija, a već je u srednjoj školi samostalno učio napredne matematičke koncepte i osmislio vlastitu matematičku notaciju
Nakon srednje upisuje MIT, gdje prvo kreće u smjeru matematike, potom elektrotehnike, da bi se na kraju odlučio za fiziku za koju je smatrao da je 'taman između'. Zanimljivo je da su na njegovom prvom stručnom seminaru prisustvovala najveća imena iz područja fizike tog vremena Albert Einstein, Wolfgang Pauli i John von Neumann.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata sudjelovao je u projektu Manhattan, tajnom projektu američke vlade, kao teorijski fizičar i voditelj grupe za mehaničke izračune. U knjizi 'Vi se sigurno šalite, gospodine Feynman!' koja opisuje njegove avanture istaknuta je ona u kojoj kolegama s projekta obija sefove i ostavlja poruke u njima.
Ta je zabava rezultirala podužim dosjeom od strane FBI-ja koji je u to vrijeme hvatao sovjetske špijune. Nakon rata predavao je prvo na Cornellu pa na Caltechu. U tom je periodu dao velike doprinose u području kvantne elektrodinamike i čestične fizike za što je dobio Nobelovu nagradu 1965. godine.
Kao profesor zalagao se za razumijevanje materije naspram pukog štrebanja te se uvijek trudio ideje prikazivati na intuitivan i razumljiv način. Podučavanje je smatrao temeljem znanosti 'jer studenti često pitaju pitanja na koja ni sam ne znaš odgovor', a svoju je ljubav prema tom poslu prikazivao na sebi svojstven karizmatičan način zbog čega ga mnogi svrstavaju među najutjecajnije predavače u povijesti.