Pedesetih godina dvadesetog stoljeća, vođene željom za dostizanjem ovozemaljske političke nadmoći, dvije velesile, Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države, započele su “svemirsku utrku”, nadmetanje za prevlast i na nebeskim prostranstvima. SSSR je 1957. godine uspješno lansirao prvi umjetni satelit u povijesti te iste godine poslao prvo živo biće u svemir (psa Laiku).

SAD je, pak, 1958. godine osnovao NASA-u, godinu kasnije lansirao prvi satelit za prognoziranje vremenskih (ne)prilika i snimio prve slike Zemlje iz svemira. 1961. godine SSSR je podigao letvicu trijumfalnim slanjem prvog čovjeka u svemir, Yurija Gagarina. Tadašnji predsjednik SAD-a, J. F. Kennedy, inspiriran situacijom, u svom govoru Kongresu sugerirao je NASA-i nužnost posvećenja zadatku ljudskog slijetanja na Mjesec i uspješna povratka na Zemlju do kraja desetljeća. NASA je izazov prihvatila dodijelivši cilj projektu Apollo.

Posljedično, ljudska noga kročila je površinom Mjeseca 20. srpnja 1969. godine. Dio pobjedonosne misije Apollo 11 bila su trojica astronauta: Neil Armstrong, Edwin “Buzz” Aldrin i Michael Collins. Na put dug oko 376 000 km otisnuli su se 16. srpnja 1969. godine s tla Floride. Nakon ulaska u Mjesečevu orbitu, astronauti su se razdvojili – Armstrong i Aldrin prešli su u lunarni modul Eagle (Orao), započevši spuštanje do površine Mjeseca, a Collins je ostao u upravljačkom modulu Columbia, kružeći u Mjesečevoj orbiti. Alarm Orla palio se nekoliko puta tijekom spuštanja zbog pretrpanosti memorije računala. Stotinjak metara iznad površine, Armstrong je morao pokrenuti ručno upravljanje kako bi izbjegao nepristupačne kamene gromade. Zvijezde su mu bile naklonjene - da mu je za manevre bilo potrebno samo dvadesetak sekundi više, preniska razina goriva onemogućila bi nastavak misije.

Ipak, usprkos poteškoćama, “Orao je sletio” na Mjesečevo područje More mira. “Mali korak za čovjeka, a velik za čovječanstvo” izveo je Armstrong, postavši prvi čovjek na Mjesecu u 22:56 po istočnoameričkom ljetnom vremenu, odnosno u 3:56 21. srpnja po srednjoeuropskom vremenu. Aldrin se povijesnoj šetnji po prašnjavoj “veličanstvenoj pustoši” pridružio dvadesetak minuta kasnije. Provevši otprilike dva sata na površini Mjeseca, astronauti su prikupili dvadesetak kilograma uzoraka tla, fotografirali, postavili uređaj za mjerenje sastava solarna vjetra, uređaj za primanje laserskih zraka kako bi se odredila točna udaljenost od Zemlje i seizmometar. Stigli su i razgovarati s predsjednikom R. Nixonom. Postavili su američku zastavu i natpis o događaju popraćen porukom mira. Nakon otprilike 22 sata provedena na Mjesečevoj površini (uključeno je i vrijeme za odmor od uzbuđenja), Orao je pronašao Collinsov upravljački modul započevši put kući. Astronauti su sletjeli u Tihi ocean 24. srpnja. Nakon povratka, zadržani su u trotjednoj karanteni kako bi se istražila mogućnost zaraze nepoznatim bolestima.

Događaj, koji je značio neminovni početak novog doba, medijski je pratilo oko 600 milijuna ljudi. U svim Apollo misijama, ukupno su 24 astronauta posjetila Mjesec, a nakon Armstronga i Aldrina, još ih je 10 hodalo Mjesečevom površinom. Posljednja misija bila je Apollo 17 iz 1972. godine. Za cijeli Apollo program utrošeno je oko 100 milijardi današnjih dolara. NASA je najavila povratak na Mjesec do 2025. godine kao dio programa Artemis.