Prije svega, ondje ne bismo mogli disati jer je gustoća Dionine atmosfere čak pet trilijuna puta manja od gustoće atmosfere na Zemljinoj površini. Naime, prema podacima koje je prikupila američka sonda, kisikovih iona na Saturnovu mjesecu ima isto toliko koliko u Zemljinoj atmosferi na visini od oko 480 km – jedan ion na svakih 11 četvornih centimetara. No znanstvenici ističu da je to ipak dovoljno da se može reći da Diona ima atmosferu, odnosno preciznije egzosferu.

Veća vjerojatnost za život

'Sada znamo da je Diona, baš kao i Saturnov prsten i mjesec Reja, izvor molekula kisika', rekao je član misije Cassini Robert Tokar iz Los Alamos National Laboratory u New Mexicu. 'To pokazuje da su molekule kisika uobičajene u Saturnovu sustavu i potvrđuje da kisik može nastati u procesima koji ne uključuju život', objasnio je Tokar.

Znanstvenici smatraju da kisik u Saturnovu sustavu nastaje raspadom molekula leda na kisik i vodik pod utjecajem snažnog Sunčevog zračenja.

Ovo otkriće potvrđuje teoriju prema kojoj bi svi Saturnovi i Jupiterovi prirodni sateliti u atmosferi mogli imati kisika što pak povećava vjerojatnost da bi na nekom od njih moglo biti elemenata neophodnih za podržavanje života.

'Neki mjeseci imaju i tekuće oceane, pa bi vrijedilo bolje istražiti ima li na njima života', rekao je suautor istraživanja Andrew Coates s University College u Londonu.

Profesor Coates je član skupine znanstvenika koji lobiraju u Europskoj svemirskoj agenciji za misiju poznatu kao Juice, odnosno za slanje orbitera koji bi istraživao Jupiterove ledene satelite.

Astronomi vjeruju da Dionin brat Enkelad te Jupiterovi mjeseci Europa, Kalisto i Ganimed ispod svojih ledenih površina imaju tekuće oceane.