Ovaj kviz, koji se već cijeli niz godina emitira u Sjedinjenim Državama, poznat je po pravilu da se pitanje postavlja u obliku odgovora, a odgovara se u formi pitanja. Primjerice, na pitanje: 'Najveći hrvatski znanstvenik u 18. stoljeću koji je, među ostalim, otkrio da Mjesec nema atmosferu', pravilan odgovor bi bio: 'Tko je Ruđer Bošković?' Pitanja u više kategorija kreću od jednostavnijih prema sve zahtjevnijima, a ispitanici imaju pet sekundi za odgovor.

U sukobu protiv ljudi, koji se održao tijekom tri večeri, Watson je pobijedio prikupivši 77.147 dolara, dok su dosadašnji rekorderi igre Brad Rutter i Ken Jennings osvojili 21.600 odnosno 24.000 dolara. Watson je pobjedom također osvojio i glavnu nagradu od milijun dolara koju će IBM dati u dobrotvorne svrhe.

Div govori tečnim engleskim

Kompanija je na konstrukciji superračunala radila četiri godine. Watson je sposoban odraditi 80 trilijuna operacija u sekundi. Ima oko 2.800 jezgara procesora i 16 terabajta radne memorije.

Njegov sustav pokazao se mnogo zahtjevnijim od onoga koji je programiran za igranje šaha 1990-ih.

'To je bitno drugačiji problem. Šah je vrlo zahtjevan zbog matematike. Ovo je, međutim, sasvim drugačija vrsta programa', rekao je David Ferrucci, vodeći menadžer projekta Watson u IBM-u. 'Ovdje ne postoji konačan problem ili jasno definiran prostor. Bavite se nekim neodređenostima i kontekstualnom prirodom jezika.'

Superračunalo koristi program Apache UIMA za analiziranje nestrukturiranih podataka. No najvažnije oružje mu je program za procesuiranje jezika DeepQA kojim, prema IBM-u, može razumjeti ljudske rečenice. Upravo po njemu razlikuje se od uobičajenih strojeva za pretraživanje koji nude liste rezultata na temelju skupina ključnih riječi.

Pitanja su se Watsonu dostavljala u obliku teksta tako da nije morao koristiti tehnologiju za prepoznavanje glasa, međutim odgovarao je ugodnim sintetiziranim glasom.

U Watsonovu enciklopediju znanja ubačeno je 200 milijuna stranica sadržaja, kako strukturiranih tako i nestrukturiranih. Stroj pretražuje odgovarajuće sadržaje i potom se, uz pomoć oko šest milijuna logičkih pravila, odlučuje za najbolje odgovore. Kada mu se postavi pitanje, program ga prvo analizira te prepoznaje u njemu imena, datume, geografske lokacije i druge činjenice. Također istražuje fraze i gramatiku pitanja kako bi shvatio što se njime traži.

Prvog dana okršaja još se činilo da bi borba mogla biti ravnopravna – Watson i Rutter osvojili su po 5000 dolara, a Ferrucci 2000. Međutim, premoć stroja došla je do izražaja tijekom druge i posebno treće, finalne večeri.

Watson izvalio i gluposti

Iako je Watson na pitanja uglavnom točno odgovarao, imao je nekoliko provala koje su nasmijale čak i publiku. Tako je primjerice u utorak na zahtjev da imenuje najveću američku zračnu luku nazvanu po heroju iz II. svjetskog rata odgovorio: 'Toronto' – što je, naravno, ime kanadskog grada. Watson je pogrešno odgovorio i na pitanje koja je jedina država nastala raspadom Jugoslavije već ušla u EU. Rekao je 'Srbija', međutim na taj se odgovor nitko nije mogao nasmijati jer nitko osim voditelja u showu nije znao točan odgovor (pogledajte dolje video - jedno od prvih pitanja).

IBM ne planira konstruirati Watsona 2, međutim svakako će pokušati utržiti njegovu tehnologiju u različitim područjima poput zdravstva koja mogu imati koristi od njegova obimnog znanja.

Jennifer Chu-Carroll, istraživačica u IBM-ovu projektu, kaže kako Watson također može promijeniti odnos ljudi prema računalima. 'Watson predstavlja značajan korak koji ljudima omogućuje da se prema računalima odnose kao prema ljudima. On vam ne nudi liste dokumenata koje morate pretraživati, već korisne odgovore.'

Nije bio fair play?

Neki kritičari ove pobjede računala nad ljudima istaknuli su da je bilo očigledno kako je Watson bio brži u pritiskanju dugmeta kojim se označava spremnost za davanje odgovora. Naime, brzina kompjutora često je vidno nervirala Ruttera i Jenningsa.

No IBM-ov istraživač Eric Brown kaže da u okršaju ljudi i računala svaka strana ima određene prednosti. Tako su primjerice ljudi puno bolji u razumijevanju jezika, a računala u brzini reakcija na signale. IBM se potrudio biti pravedan pa je Watsonu ugradio mehanički sustav pritiskanja dugmeta, umjesto električnog kakvim se koristio na početku, objasnio je Brown.

Prekretnica u utrci umjetne inteligencije i ljudi

Neki stručnjaci smatraju da uspjeh Watsona predstavlja najveći korak na području razvoja umjetne inteligencije u posljednjih nekoliko desetljeća.

'Rekao bih da je to najveći računalni uspjeh ovoga stoljeća', rekao je Richard Doherty, direktor istraživanja u Envisioneering Group. 'Ja sam u računarstvu od 1973, a i prije sam pratio tehnologiju. Ovo je najveći napredak u posljednjih nekoliko desetljeća. To nije iPad. Govorno komuniciranje s računalom i dobivanje učenih odgovora velika je promjena u računarstvu', naglasio je Doherty.