Unatoč nužnim kresanjima proračuna svemirskih agencija, osobito NASA-e, u 2012. nije nedostajalo uzbudljivih svemirskih istraživanja i misija
Kao najznačajnije svakako ćemo pamtiti uspješno spuštanje rovera Curiosity koji će na Marsu pokušati pronaći moguće tragove sadašnjeg ili drevnog života. No bilo je i drugih fascinantnih otkrića. Predstavljamo vam neka od najčitanijih na tportalu:
NASA-in robotizirani rover Curiosity sletio je 6. kolovoza na Mars kako bi potražio moguće tragove života na Crvenom planetu. Misija vrijedna 2,5 milijardi dolara lansirana je u studenom 2011, a na svojem je putovanju prešla oko 570 milijuna kilometara. Rover je odmah poslao prve slike niske rezolucije, a nekoliko dana kasnije i snimke u boji svojeg slijetanja i panorame. Curiosity, također poznat kao Mars Science Laboratory (MSL), najveće je i najsloženije vozilo koje je ikada lansirano na Crveni planet.
NASA-in rover Curiosity pronašao je krajem rujna prve uvjerljive dokaze da je na Marsu nekada davno tekla voda. Znanstvenici Jet Propulsion Laboratoryja (JPL) u Pasadeni u Kaliforniji objavili su da roverove snimke potvrđuju da je bujica u krateru Gale izdubila relativno duboko korito i u njemu oblikovala okrugle kamenčiće i pijesak. Štoviše, stručnjaci procjenjuju da je ondje bila prisutna milijunima godina.
NASA je početkom prosinca objavila da je njezin rover Curiosity na Marsu pronašao tragove jednostavnih organskih ugljikovih spojeva, međutim, za sada još uvijek nije sasvim sigurno jesu li oni sastavni dio tla Crvenog planeta ili tek zemaljska kontaminacija. Ako buduće analize potvrde postojanje ugljikovodika, otkriće bi moglo imati veliki utjecaj na daljnji razvoj misije. Ono ne bi automatski značilo da na Marsu postoji život ili da je postojao, no svakako bi otvorilo mogućnost da ga je bilo u drevnim vremenima kada je planet bio topliji i vlažniji.
Na Merkuru, uz led, otkrivene i organske tvari!
Unatoč visokim dnevnim temperaturama, u kraterima na sjevernom polu Merkura u kojima vlada vječna sjena nalaze se velike količine smrznute vode i organskih tvari, objavili su krajem studenog NASA-ini znanstvenici. Astronomi su još prije 20 godina teleskopima počeli prikupljati informacije koje su pokazale da bi na prvom planetu do Sunca moglo biti leda. No iznenadilo ih je novo otkriće letjelice MESSENGER prema kojem ondje postoje i organske tvari. Stručnjaci smatraju da su i led i organski spojevi nalik na katran ili ugljen na Merkur stigli prije više milijuna godina na kometima i asteroidima.
Dvije NASA-ine sonde koje su 17. prosinca udarile u površinu Mjeseca tijekom svoje misije otkrile su da je kora našeg prirodnog satelita tanja nego što se ranije mislilo te da su udari raznih svemirskih tijela u nju izazvali veća podzemna oštećenja i lomove od očekivanih. Robotizirane letjelice Ebb i Flow misije GRAIL, od kojih je svaka bila velika poput manje perilice za rublje, okončale svoje jednogodišnje istraživanje udarivši brzinom od 1,7 km u sekundi u planinu visoku dva kilometra nedaleko od sjevernog pola Mjeseca. Grailova otkrića pomoći će znanstvenicima da bolje razumiju formiranje kamenih tijela u Sunčevom sustavu kao i posljedice udara kometa i asteroida u njihove površine u ranoj povijesti. Stručnjaci se također nadaju da će prikupljeni podaci dati konačan odgovor na pitanje kako je nastao Mjesec.
Znanstvenici su sredinom studenog po prvi put u povijesti uspjeli snimiti planet veličine nekoliko Jupitera koji sam luta svemirom. Usamljeni svijet nazvan CFBDSIR2149 osuđen je na skitnju, jer ga nijedna zvijezda nije zarobila svojom gravitacijom. To je prvi planet te vrste koji su znanstvenici uspjeli registrirati nakon desetak godina potrage za 'iglom u plastu sijena'. Star je između 50 i 120 milijuna godina, ima temperaturu od oko 400 stupnjeva Celzijevih, što je dosta hladno za mladi planet, a vjerojatno je dio skupine od 30-ak mladih zvijezda koja je poznata kao AB Doradus Moving Group.
Nedaleko od nas pronađen nastanjiv planet
Astronomi su početkom studenog objavili da su otkrili još jedan egzoplanet koji bi mogao biti nastanjiv, a što je najvažnije, nalazi se na 'samo' 42 svjetlosne godine od Zemlje, što je u kozmičkim razmjerima prava sitnica. Teleskopi su već ranije utvrdili da zvijezda HD 40307 ima tri planeta, međutim, svi oni nalazili su se previše blizu da bi na njima moglo biti vode u tekućem stanju. Novo istraživanje pokazalo je da u istom sustavu postoje još tri planeta među kojima i jedna Super-Zemlja u nastanjivoj zoni.
Astronomi su u srpnju objavili da su pronašli prvi sustav zvijezde koji je po svojoj arhitekturi vrlo sličan našem Sunčevom. Nazvan je GJ676A, a ima dva kamena planeta koji kruže blizu matične zvijezde, crvenog patuljka i dva plinovita diva koji se kreću na mnogo većim orbitama. To znači da je sličan našem, međutim u GJ676A sve je mnogo veće. Tako, primjerice, najmanji planet u njemu ima barem četiri puta veću masu od Zemljine dok je najveći plinoviti div pet puta veći od Jupitera.
NASA-ina sonda Voyager 1 proslavila je 5. rujna ove godine svoj 35. rođendan u svemiru i poslala podatke o nekim promjenama u svojem beskrajnom okolišu koje su znak da bi uskoro mogla ući u međuzvjezdani prostor. Od lipnja Voyager 1 bilježi nagli porast u količinama kozmičkih zraka, što je jedan od tri kriterija prema kojima se može utvrditi da je napustio heliosferu, vanjski omotač od nabijenih čestica Sunca. Također je registrirao smanjenje količina čestica niže energije koje izlaze iz Sunčevog sustava, što je drugi kriterij. Treći i konačni, koji se NASA-ini znanstvenici nadaju uskoro vidjeti, trebao bi biti nagla promjena magnetskih polja iz smjera istok-zapad u pravcu sjever-jug. U svakom slučaju Voyager se trenutno nalazi na 18,3 milijardi kilometara od Zemlje – najdalje od svih letjelica koje je čovjek stvorio. Još malo i reći ćemo mu konačno zbogom.
Bespilotna teretna svemirska kapsula Dragon tvrtke SpaceX otisnula se krajem listopada s Međunarodne svemirske postaje (ISS) i sletjela u Tihi ocean u nedjelju, završivši time prvu američku misiju slanja zaliha na ISS otkad je prošle godine umirovljena NASA-ina flota raketoplana. SpaceX, privatna tvrtka iz Kalifornije, jedna je od dviju kompanija koje je NASA izabrala za prijevoz znanstvenih instrumenata i zaliha na 100 milijardi dolara vrijednu svemirsku postaju, zajednički projekt 15 zemalja. Ovim putovanjem počela je era privatnih komercijalnih letova u svemir.
