Gejming industrija već godinama bilježi kontinuirani rast. Svakog dana osnivaju se novi timovi čiji članovi žele zaraditi proizvodnjom videoigara, a posljedica je porast potražnje za iskusnim kadrom. To znači da priliku za zaradu mogu pronaći umjetnici, marketingaši, stručnjaci za ljudske resurse i projektni menadžeri. Problem je to što većina studija traži ljude s iskustvom zato što interni trening djelatnika obično traži puno vremena te zna biti problematičan ako tim mora trenirati novu osobu usred zahtjevnog produkcijskog procesa.

Fantastična prilika za zaradu

Uz postojani rast digitalnih dućana, velik broj nezavisnih kompanija koristi priliku te distribuira naslove putem specijaliziranih platformi poput Steama i Epic Games Storea. Kompanije mogu zaraditi uz pomoć reklama i transakcija unutar igara, a korisnici dobivaju blagodati masivnog digitalnog portfelja igara po, u pravilu, nižim cijenama. To nas dovodi do starog načina prodaje igara u kutiji, a on, premda još postoji, u pravilu zauzima zadnje mjesto u digitalnoj distribuciji.

Virtualni dućani za igre izvrnuli su naglavačke ideju jeftinijih digitalnih kopija, s obzirom na to da velik broj igrača zbog jednostavnosti preferira nabavku naslova digitalnim preuzimanjem, a kompanije poput Sonyja izbacile su konzole koje dolaze bez ulaza za fizičke medije, oslanjajući se na digitalnu distribuciju. Jedan od razloga zbog kojih je ovaj način prodaje, bar u startu, jamčio igre po jeftinijim cijenama je to što nitko nije morao proizvoditi kutije niti snimati igre na optički medij. Danas se velik broj videoigara može pronaći u dućanima po istoj ili čak nižoj cijeni nego kod digitalnih distributera samo zato što velik broj igrača više nema izbora.

Kakva god bila situacija kod digitalnih distributera, danas svatko može biti gejmer, bez obzira koliko novca imao u džepu, jer gejming studiji nerijetko šire svoj biznis na mobilne igre koje ljudi mogu igrati na mobilnim uređajima i tabletima. Gejming industrija je, tim rečeno, izvrsno mjesto za dobru zaradu.

Vrste gejming kompanija

Gejming studije može se podijeliti na četiri načelna tipa: izdavači, proizvođači, nezavisne kompanije i proizvođači mobilnih igara.

Izdavači su u pravilu veliki igrači koji izdaju najskuplje naslove. Radi se o kompanijama koje ulažu jako puno novca u marketing kako bi osigurale povrat vrlo velikih investicija. Izdavači obično nude najveće plaće te su poznati po vrlo dobro organiziranoj infrastrukturi. Većina njih, doduše, ne razvija igre, već plaćaju proizvođače koji svoje naslove djelomično produciraju uz pomoć distributerskog novca.

Nezavisni studiji zovu se tako jer digitalno proizvode i izdaju igre te su to uglavnom male kompanije koje rade na svojim naslovima. Indie studiji u pravilu raspolažu ograničenim budžetom te se bave razvojem, distribucijom i marketingom svojih igara. Pritom su puno otvoreniji za nove ideje nego što je to slučaj kod izdavača.

Kompanije koje razvijaju mobilne igre proizvode naslove namijenjene smartfonima ili društvenim mrežama. Ta lista, naravno, seže puno dalje, no zbog jednostavnosti nismo nabrojili proizvođače kasino igara, edukacijskih igara, rehabilitacijskih naslova i tako dalje.

Što se hrvatske gejming industrije tiče, ona se uglavnom svodi na nezavisne razvojne timove, uz naglasak na nekoliko većih kompanija poput CroTeama ili Nanobita. Hrvatski timovi i dalje stoje iza brojnih uspješnih naslova, počevši od CroTeamove franšize Serious Sam, pa sve do igre preživljavanja SCUM, koju su razvili Gamepires, tvorci trkaće igre Gas Guzzlers.

'Tijekom pandemije svi gejming sajmovi otkazani su i prebačeni na online inačicu, pa čak i Reboot Infogamer, koji je tijekom pandemije postao Reboot Online Games Week', rekao je Aleksandar Gavrilović iz studija Gamechuck. To je za indie studije bila dosta dobra okolnost zato što su se od kuće mogli uključiti na međunarodne sajmove i virtualno predstaviti igru - bez potrebe za avionskim kartama i dodatnim troškovima.

Pandemijska je era, tim rečeno, za hrvatske razvojne timove bila velika prilika. Gearbox je tako potpisao ugovor sa zagrebačkim timom Under the Stairs, autorima igre Eyes in The Dark.

Drugi studio koji je dobro prošao je samoborski Ironward, a potpisao je ugovor s 505 Gamesom. Ironward je poznat po svojoj znanstvenofantastičnoj franšizi Red Solstice.

'Stjecajem okolnosti, koronavirus je ostavio hrpu ljudi bez adekvatne zabave u četiri zida pa je prodaja igara otišla gore, što je velikom broju firmi donijelo dodatne prihode', zaključio je Gavrilović.

Sve manjom opasnosti od koronavirusa sve više ljudi počelo se baviti aktivnostima izvan svojih domova, što je uspon gejming industrije s vremenom spustilo na pretpandemijske brojke.

Streaming i YouTube

Još jedan način zarade na videoigrama su prijenosi uživo. Čini se da mnogi ljubitelji digitalne zabave radije gledaju druge kako igraju, što, ispostavlja se, može donijeti zaradu. Do trena u kojem netko počne zarađivati na streamingu, doduše, treba uložiti puno truda i proizvesti puno sadržaja koji ljudi vole gledati.

Također valja uzeti u obzir to da na 1000 najpopularnijih tvoraca (od preko dva milijuna postojećih) na Twitchu odlazi 53 posto sveukupnog vremena korisnika koje provedu na platformi.

YouTube se s druge strane većinom oslanja na prethodno snimljen materijal koji, pored broja pregleda, donosi zaradu od reklama. Google kontinuirano radi na razvoju podrške za prijenose uživo, a njih sve češće koristi velik broj tvoraca sadržaja.

Esportovi

Na esportovima, odnosno kompetitivnom gejmingu, tradicionalno se moglo zarađivati natjecanjem, no najveći novac nalazi se u organizacijama. Prema izvješću Sportspromedia, industrija se u 2022. našla pred izazovom traženja novih izvora zarade, onih koje ne čine sponzorstva. Većina najprofitabilnijih timova na svijetu poprimila je oblik kompanija koje nastoje unovčiti imidž najboljih igrača te, prema analizi, sve više naginju streamingu i YouTubeu. Kako stvari stoje, profesionalni gejmeri znaju jako dobro igrati igre, a njihova velika vještina u kombinaciji s pomalo karizme može donijeti solidnu zaradu.

Tim rečeno, većina novca i dalje dolazi od sponzorstava koja esportašima omogućuju preko 60 posto sveukupne zarade. Dok esportovi postaju sve bolje integrirani u popularnu kulturu, poslovni modeli koji ih podržavaju moraju se mijenjati. Štoviše, očekuje se da će se najveći esportski timovi iz kompetitivnog formata prebaciti u agencije i konzultante za brendove koji povezuju razne industrije s profesionalnim igračima.

Nesmiljen potencijal i velik izazov

Gejming industrija je bez dvojbe jedan od najprivlačnijih tehnoloških sektora u svijetu. Sama ideja proizvodnje igara zvuči kao spoj zabave i posla, no uz sveprisutan napredak tehnologije, vrlo kompetitivno tržište i veliku količinu potrebnog rada, svijet videoigara, odnosno dolazak do zarade na videoigrama, nije toliko jednostavan kao što se čini. Tim rečeno, potencijal za zaradu je velik, a sve o čemu na koncu priče ovisi uspjeh predstavlja sveti trojac: trud, upornost i iskustvo.