'Mislim da u Europi zaista moramo napraviti veliki iskorak... Američko i kinesko gospodarstvo rasli su mnogo brže od europskih u posljednjih 20 godina', rekao je Kristersson na događaju Techarena u Stockholmu. 'Ako to ne promijenimo, Europa će zapravo postati neka vrsta muzeja u usporedbi s drugim dijelovima svijeta', dodao je, prenosi CNBC.

Kristersson se pridružio nizu europskih lidera koji su prošlog tjedna na Pariškom samitu o umjetnoj inteligenciji naglašavali potrebu za konkurentnijim sudjelovanjem Europe u globalnoj utrci za razvoj AI tehnologije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je ulaganje od 109 milijardi eura u AI, a ono uključuje i strane investitore poput Ujedinjenih Arapskih Emirata te američkih i kanadskih investicijskih fondova, kao i domaće tvrtke poput Iliada, Orangea i Thalesa.

Macron je ovo ulaganje usporedio s nedavnim privatnim AI investicijskim projektom Stargate, vrijednim 500 milijardi dolara, koji je prošlog mjeseca najavio američki predsjednik Donald Trump. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je izjavila da će EU mobilizirati ukupno 200 milijardi eura za ulaganja u AI diljem Europe.

Kritike europske regulative

Protiv strogih europskih regulativa izjasnio se i američki potpredsjednik J.D. Vance te je na samitu u Parizu istaknuo da Europa previše pažnje posvećuje reguliranju AI-ja umjesto njegovom razvoju. 'Kako bismo stvorili povjerenje, potrebni su nam međunarodni regulatorni režimi koji potiču razvoj AI tehnologije, a ne da ga guše. Želimo da naši europski prijatelji s optimizmom gledaju na ovaj novi tehnološki horizont', poručio je Vance.

Tehnološki stručnjaci ranije su kritizirali EU zbog prevelikog fokusa na regulaciju. Zakon o umjetnoj inteligenciji, koji je stupio na snagu, predstavlja prvi sveobuhvatan set pravila za upravljanje rizicima povezanim s AI-jem.

Kristersson je u svom govoru naglasio da Europa mora postati mjesto u kojem poslovanje i inovacije mogu napredovati. 'To znači manje regulative, veći pristup kapitalu i talentima', izjavio je.

'Trenutno imamo tvrtke koje se suočavaju s poteškoćama u korištenju najnovijih tehnologija zbog nejasnoća u europskom zakonodavstvu. Tvrtke osnovane u Europi sele se u SAD zbog nedostatka pristupa kapitalu. To jednostavno nije dovoljno dobro', upozorio je Kristersson.

Švedska istražuje moguću sabotažu telekomunikacijskih kablova u Baltičkom moru

Švedska policija objavila je u petak da istražuje sumnjivi slučaj sabotaže podvodnog telekomunikacijskog kabla u Baltičkom moru. Švedska obalna straža poslala je brod u to područje kod otoka Gotlanda u kojem je nekoliko podvodnih kablova oštećeno zadnjih mjeseci.

Većinu takvih incidenata uzrokovali su civilni brodovi vukući sidra. NATO je zbog toga pojačao svoju prisutnost u tom području, prenosi Hina.

Finski telekom operator Cinia objavio je u petak da je detektirao manje oštećenje na svojem podvodnom optičkom kablu C-Lion1 koji povezuje Finsku s Njemačkom, ali to nije utjecalo na funkcionalnost kabla. Švedska policija istražuje slučaj jer se dogodio u švedskom gospodarskom pojasu, rekao je glasnogovornik policije Mathias Rutegard za Reuters.

'Preliminarna istraga odnosi se na sumnju u sabotažu', rekao je. To je treći put zadnjih mjeseci da je taj kabl oštećen, nakon što je u studenom i prosincu prošle godine bio posve presječen. Kristersson je rekao da je vlada upoznata sa slučajem te da šteta na podvodnoj infrastrukturi posebno zabrinjava u sadašnjoj sigurnosnoj situaciji.