Stručnjaci koji prate društvene mreže upozoravaju na aktivnosti ruskih grupa Doppelganger i Storm-1516, a koje su, prema američkim dužnosnicima, bile aktivne i tijekom prošlogodišnjih izbora u SAD-u. Te kampanje koriste umjetnu inteligenciju da bi širile svoje poruke uoči izbora u Njemačkoj ove nedjelje.

Primjeri metoda uključuju lažne televizijske vijesti i deepfake videozapise koji 'svjedoče' o izmišljenim skandalima političara, o kojima govore 'svjedoci' ili 'zviždači'. U takvom videu iz studenog 2024. zastupnik poznat po podršci Ukrajini lažno je prikazan kao ruski špijun uz pomoć AI-ja.

U drugom videu 18-godišnjakinja je optužila njemačkog ministra za zlostavljanje djece - optužba je bila lažna, a video je napravljen pomoću umjetne inteligencije, piše Sky News.

U nedavnom izvješću Centar za praćenje, analizu i strategiju (CeMAS), neprofitni think tank specijaliziran za analizu dezinformacija i desničarskog ekstremizma, i Alliance 4 Europe, čiji je cilj borba protiv digitalnih dezinformacija, povezali su obje priče s ruskom kampanjom dezinformiranja Storm-1516.

Istraživači su također pratili kampanju Doppelganger, koju vodi ruska PR tvrtka Social Design Agency, a za koju se naširoko izvještava da je povezana s Kremljem. Otkrili su da je glavna taktika grupe stvaranje lažnih novinskih članaka koji često nalikuju dobro poznatim publikacijama. Mreža računa društvenih medija zatim dijeli i širi te članke na različitim platformama.

Pojavljuju se i navodne objave zabrinutih građana, poput onih ispod kojih stoji: 'Zabrinut sam da će pomoć Ukrajini utjecati na našu sposobnost ulaganja u vlastitu infrastrukturu i sustave socijalne sigurnosti.' Objava je povezana s lažnim novinskim člankom koji kritizira njemačko financiranje rata u Ukrajini na lažnoj web stranici koja podsjeća na njemačke novine Der Spiegel.

'Različite ruske kampanje pokušavaju, s jedne strane, diskreditirati etablirane stranke', kaže Julia Smirnova, viša istraživačica u CeMAS-u. 'Oni također pokušavaju osnažiti krajnje desničarski AfD. Ne radi se samo o jednom lažnom videu ili jednom lažnom članku. Postoje sustavni napori da se neprestano stvara ova poplava lažnih priča, poplava propagandnih priča, i nastavi ih se širiti', kaže ona.

Za Ferdinanda Gehringera, savjetnika za kibernetičku sigurnost, rusko uplitanje na internetu nije iznenađenje. 'Postoje jasni ciljevi da se Rusija upliće i također manipulira našim javnim mnijenjem', kaže on. Od plana da prestane slati oružje Ukrajini do njihovih poziva da se poveća uvoz ruskog plina, kaže da 'Rusija unutar programa i ideja AfD-a vidi najbolje opcije za buduću suradnju'.

Ruski utjecaj nije ograničen samo na vanjske kampanje. Domaći politički akteri, poput nekih članova AfD-a, koriste dezinformacije za širenje tog narativa. Stephan Protschka, zastupnik AfD-a, dijelio je na društvenim mrežama lažne tvrdnje da Zelena stranka surađuje s Ukrajinom na tome da pripiše kriminalne aktivnosti njegovoj stranci.

Krajnja desnica i društvene mreže

Njemačka stranka Alternativa za Njemačku (AfD) bila je izuzetno aktivna na društvenim mrežama tijekom kampanje i trenutno zauzima drugo mjesto u anketama. Analize pokazuju da koristi umjetnu inteligenciju kako bi pojačala svoj doseg.

Primjer toga je Larissa Wagner, AI-jem generirana influencerica koja promovira krajnje desne ideje, uključujući pozive sirijskim imigrantima da napuste Njemačku. Njezini računi na društvenim mrežama, kreirani u posljednjih godinu dana, služe kao alat za povećanje angažmana publike, posebno među mladima.

Izvješće Instituta za strateški dijalog (ISD) otkrilo je od travnja 2023. godine 883 objave na društvenim mrežama s generativnim AI sadržajem povezanih s krajnjom desnicom. Te objave uključuju slike, memeove i glazbene videozapise, a više od 50 objava u listopadu 2024. došlo je sa službenih računa AfD-a.

Poruke u ovim sadržajima podijeljene su na dvije vrste: one koje napadaju, primjerice prikazujući migrante kao nasilne kriminalce, i one koje veličaju tradicionalne njemačke vrijednosti. Prema istraživanju Zaklade Bertelsmann, 80 posto Nijemaca smatra da su dezinformacije velik problem za društvo, a 88 posto vjeruje da se one šire kako bi utjecale na političke stavove.