NASA-in Svemirski teleskop Spitzer (SST), lansiran 2003. godine, svojim je infracrvenim uređajima prodro kroz brojne oblake svemirskih plinova i prašine i snimio mnoštvo dotad nepoznatih tijela i formacija
Zalihe tekućeg helija potrebnog za hlađenje teleskopa iscrpljene su 15. svibnja 2009. godine pa većina instrumenata više nije u funkciji. Međutim, kamere koje rade na najkraćim valnim duljinama i dalje su u pogonu i nastavljaju raditi za misiju Warm.
Teleskop je nazvan prema Lymanu Spitzeru koji je još 1946. napisao rad o prednostima svemirske promatračnice.
Misija je stajala 800 milijuna dolara, a lansirana je iz Cape Canaveral Air Force Station 25. kolovoza 2003. godine.
SST putuje po neuobičajenoj heliocentričnoj orbiti. Promjer glavnog zrcala mu je 85 centimetara, a teleskop je opremljen s tri instrumenta koji su mu omogućavali snimanje na različitim valnim duljinama. Budući da njegovi instrumenti rade prvenstveno u infracrvenom dijelu spektra, otkrio je dijelove svemira koji su zbog prašine i plinova bili sakriveni teleskopima što funkcioniraju na višim - vidljivim frekvencijama svjetlosti.
2005. godine SST je postao prvi teleskop koji je izravno snimio svjetlost ekstrasolarnih planeta tzv. 'vrućih Jupitera' - HD 209458b i TrES-1.
U travnju 2005. otkrio je važne informacije o sustavu Cohen-kuhi Tau/4 i njegovoj planetarnoj ravni koje su omogućile nove spoznaje o razvoju planeta.
U fotogaleriji pogledajte neke od najljepših fotografija koje su napravljene na temelju podataka što ih je prikupio SST.