Svemirske agencije i znanstvenici u posljednje vrijeme budno prate aktivnosti na Suncu. Aktivnost u trenutačnom Sunčevu ciklusu dosegnut će vrhunac – solarni maksimum – 2025. Potencijalno će doći do snažnih eksplozija – Sunčevih baklji – koje bi mogle u velikoj mjeri poremetiti telekomunikacijsku mrežu na Zemlji. Mogu li se štete spriječiti?
Velika je vjerojatnost da ćete u nadolazećem razdoblju češće čitati ili slušati o solarnim bakljama i inim aktivnostima Sunca. Zvijezda oko koje se okreće naš planet trenutačno ulazi u fazu pojačane aktivnosti, a to između ostalog podrazumijeva učestalije solarne baklje – eksplozije na površini Sunca koje emitiraju svjetlost i energiju u svemir, katkad i prema Zemlji.
Iako nas naš planet štiti od potencijalne štete, električne i telekomunikacijske mreže mogle bi uslijed snažnijih oluja biti ozbiljno oštećene. Kao što i klima na Zemlji ima svoje cikluse, tako i Sunce prolazi kroz svoje periode jače i slabije aktivnosti – pet i pol godina ona se povećava, pa isto toliko godina smanjuje.
vezane vijesti
'To je svemirski ekvivalent sezoni uragana, a u takvu upravo ulazimo', rekao je za Mashable Mark Miesch, stručnjak za predviđanje svemirskog vremena. Solarni maksimum očekuje se u srpnju 2025. godine, pa u skorijem razdoblju možemo očekivati 'vatromet' aktivnosti.
Primjerice, u veljači ove godine zabilježene su snažne solarne baklje koje su uzrokovale privremene smetnje u radiovezama. No treba naglasiti da ljudi pritom nisu bili u opasnosti. Iako se svemirske agencije i znanstvenici pripremaju na slične ili još gore oluje, one ne prijete opstanku naše civilizacije.
Danas znanstvenici dinamiku aktivnosti Sunca prate satelitima i svemirskim letjelicama. Tako primjerice Solar Ultraviolet Imager na meteorološkom satelitu američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) neprestano prati njegovu aktivnost, a NASA-in Solar Dynamics Observatory nastoji bolje razumjeti promjenjivo vrijeme na Suncu te utjecaj snažnih erupcija na Zemlju.
Takve erupcije, odnosno eksplozije na Suncu, emitiraju svjetlosne čestice koje mogu udariti u naš planet. Postoji nekoliko vrsta takvih eksplozija. Baklje su eksplozije svjetlosti s površine Sunca, potaknute ponašanjem njegova magnetskog polja, te izbacuju ogromne količine energije. Postoje i tzv. koronalni izbačaji masa (CME), prilikom kojih Sunce izbacuje masu supervrućeg plina – svoje plazme. Dakle zamislite da zgrabite komad Sunca i izbacite ga u svemir.
No kako takve aktivnosti utječu na ljude? Srećom, od njih i njihova zračenja štiti nas atmosfera, a magnetsko polje koje stvara jezgra Zemlje zapravo odbija mnoge čestice nastale u solarnim olujama i nemilosrdnim solarnim vjetrovima – kontinuiranom protoku protona i elektrona s naše najveće zvijezde.
I dok su neke od posljedica ovakvih aktivnosti veličanstvene (Aurora borealis), neke su potencijalno štetne za infrastrukturu. Primjerice, snažna Sunčeva baklja što je pogodila Zemlju u veljači rezultirala je samo privremenim nestankom radija na nekim područjima.
No stvari se mogu zakomplicirati ako Sunčeva baklja s povećom količinom energetskih čestica udari u Zemlju. Takva solarna oluja može izazvati intenzivna strujanja u našim električnim mrežama, a između ostalog može štetno utjecati na satelite. Takva oluja pogodila je magnetsko polje Zemlje 1989. godine, zbog čega milijuni ljudi u kanadskom Quebecu nisu imali struje 12 sati.
Struje je tada nestalo dvije minute nakon samog udara, no danas su šanse da se možemo pripremiti i na vrijeme reagirati puno veće zbog naprednih satelita kojima svemirske agencije budno prate aktivnosti Sunca. Detektiramo li opasnost na vrijeme, nacionalne elektroprivrede mogu privremeno isključiti napajanje kako bi izbjegle strujni udar zbog jake solarne oluje.
