Vodeći ljudi sindikata jučer su se požalili da glavarine od 3.650 kuna za redovne i uspješne studente koje je obećala Vlada nisu dovoljne za pokrivanje troškova studiranja, što bi moglo navesti fakultete da traže druge izvore financiranja. U krajnjoj instanci, upozorili su, moglo bi se čak dogoditi da profesori ruše studente kako bi ih prisilili da plaćaju svoj studij. Budući da svaki fakultet autonomno odlučuje koliko će studenti morati plaćati ako imaju manje od 55 ECTS bodova, u teoriji bi fakulteti rušenjem studenata mogli više zarađivati.

Profesori će navući mržnju, a neće profitirati

Gregorić kaže da u tom upozorenju baš i nema previše logike jer profesori od tog novca izravno neće imati ništa. 'To bi morao biti nekakav prešutni sporazum između profesora i uprava fakulteta', rekao je Gregorić i dodao: 'No profesor je taj koji će biti odgovoran za način na koji provodi nastavu i za svoje rezultate, među kojima je i uspjeh studenata. Profesori su u osobnom odnosu sa studentima pa mogu navući njihovu mržnju na sebe, a da od toga neće imati nikakve koristi. Uza sve nečasne i sumnjive radnje koje se znaju zbivati na sveučilištu teško mogu povjerovati da bi se takvo nešto moglo dogoditi. Ne treba zaboraviti također da postoje studentske ankete kojima se ocjenjuju profesori. Istina je da se one ne koriste kako bi trebalo u vrednovanju nastavnika i njihovom napredovanju u karijeri, no ipak imaju neki psihološki učinak. Ne vjerujem da ova odluka može uzrokovati pandemiju rušenja radi naplaćivanja.'

Zelenika: Ne vjerujem da će se profesori voditi profitom

Sličnog mišljenja je i dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta koji kaže da ima više povjerenja u profesore i njihovu savjest od njihovih kolega iz Akademske solidarnosti. 'Ne vjerujem da će se nastavnici voditi profitom fakulteta umjesto da ocjenjuju stvarno znanje', rekao je Zelenika. O ovom se modelu s upravama fakulteta razgovaralo mjesecima. Postignut je dogovor da studiranje plaćaju oni koji ne uspiju skupiti 42 ECTS boda. Istina je da u tom slučaju svaki fakultet sam odlučuje koliko će im naplaćivati. Načelan dogovor je da oni koji skupe ispod 42 boda plaćaju punu cijenu, a oni između 42 i 55 linearno to manje što više bodova imaju. No zaboravlja se da će fakulteti svake naredne godine dobivati po 30 % više novaca te da se sve više mladih upisuje na fakultete, što im donosi sve više sredstava. Osim toga većina fakulteta i do sada uspješnima nije naplaćivala studiranje. Neki su bili manje osjetljivi, primjerice Filozofski fakultet u Zagrebu koji je svima naplaćivao, odnosno preciznije - oni koji su pri upisu bili uspješni nisu plaćali bez obzira na kvalitetu studiranja kasnije i obratno – oni koji nisu ostvarili pravo na besplatno studiranje pri upisu kasnije su plaćali čak i ako su bili odlični studenti. Po procjenama Eurostata puna participacija po studentu godišnje u RH, kada se zbroje sva sredstva, iznosi oko 4.000 eura. Ti brojevi nisu puno veći ni u Europi, osobito kada se uzme u obzir i BDP', rekao je Zelenika.

Odakle uopće iznos od 3650 kn?

Pomoćnica ministra prof. dr. Ružica Beljo-Lučić kaže da u MZOS-u uopće ne žele ići s pretpostavkom da profesori nemaju akademske čestitosti potrebne da procjenjuju stvarno znanje studenata. 'To je uvredljivo', rekla je Beljo-Lučić istaknuvši da je i sama profesorica. 'Prije svega većina fakulteta je prihvaćanjem Bolonje ionako uvela i participacije u skladu s uspjehom. Taj model se zadržava i dalje na većini fakulteta, ali će država pokrivati participacije onih koji imaju 55 ECTS-a. No u pregovorima koje vodimo osnovni je princip bio da se dio prihoda od participacija studenata ne smije povećavati u odnosu na ranije godine. Srednja cijena ECTS-a dosad je prosječno bila oko 120 kn. Tako je primjerice netko sa 45 ECTS-a morao plaćati 1.200 kn. Mi smatramo da čak i studenti koji imaju samo 42 ECTS-a, dakle koji moraju sami pokriti sve troškove studiranja, ne bi smjeli plaćati više od 3.650 kuna. Ako pomnožite 13 ECTS-a s najvišom cijenom boda, to je još uvijek manje od 3.650 kuna.'

Prema Beljo-Lučić glavarine bi trebale biti dovoljne da se pokriju troškovi studiranja. 'Treba biti jasno kako smo došli do visine naknade od 3.650 kn', kaže pomoćnica ministra. 'Fakulteti su uvijek imali oko 50 % studenata koji su plaćali studij i oko 50% koji nisu. Prosječna školarina je oko 7.000 kn pa je to po studentu u prosjeku ispalo oko 3.650 kuna. Dakle, fakulteti danas ne dobivaju ništa manje nego do sada. Osim toga podsjećam da će u budućnosti sveučilišta s MZOS-om potpisivati godišnje sporazume na temelju kojih će dobivati veća sredstva ako ostvare dogovorene ciljeve, a jedan od njih će biti povećanje prolaznosti. Dakle, smanjivanje prolaznosti, odnosno rušenje na ispitima ne bi bilo u interesu fakulteta', zaključila je Beljo-Lučić.