Europa se suočava s velikim izazovom u razvoju i proizvodnji najmodernijih tehnologija, a to bi moglo ozbiljno ugroziti dugoročnu sigurnost kontinenta, upozorava iskusni njemački diplomat Wolfgang Ischinger. Kao bivši njemački veleposlanik u Sjedinjenim Državama i dugogodišnji predsjednik Minhenske sigurnosne konferencije – okupljanja svjetskih lidera, vojnih zapovjednika i vodećih stručnjaka iz obrambene i tehnološke industrije – Ischinger je u razgovoru za Politico istaknuo da Europa kaska za drugim svjetskim silama u razvoju ključnih tehnologija za obranu i sigurnost
'Tehnološki jaz koji postoji između Europe i vodećih globalnih aktera vjerojatno je najveći dugoročni izazov za Europsku uniju', rekao je Ischinger, dodajući da bi taj problem trebao biti prioritet na razini EU-a, uz trenutačne krize poput rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prepoznala je važnost ovog problema i već ga stavila u središte svoje buduće strategije. Planira povezati tehnološku neovisnost, sigurnost i obranu u jedinstven portfelj koji će nadgledati finska kandidatkinja za izvršnu potpredsjednicu Komisije Henna Virkkunen. Ona će o svojim planovima svjedočiti pred Europskim parlamentom u studenom, piše Politico.eu.
vezane vijesti
'Nedovoljno se ulaže u vojnu tehnologiju u Europi'
Ovaj potez dolazi u vrijeme sve većih prijetnji na području kibernetičke sigurnosti i globalnih lanaca opskrbe koji su postali poprište geopolitičkih sukoba, posebice između Sjedinjenih Država i Kine. No, unatoč von der Leyeninim naporima, Ischinger je skeptičan. 'Možda sam previše pesimističan, ali ne vjerujem da će vladine institucije na nacionalnoj ili razini EU-a same uspjeti riješiti ovaj problem', izjavio je.
Jedan od glavnih razloga za to, tvrdi Ischinger, je fragmentacija europskog tržišta kapitala, što koči ulaganja u inovativne tehnologije. To je mišljenje koje dijeli i bivši talijanski premijer Mario Draghi, koji je u svom izvještaju o europskoj konkurentnosti upozorio na potrebu stvaranja jedinstvenog tržišta kapitala kako bi Europa mogla parirati svjetskim tehnološkim liderima.
Isto mišljenje dijele i akteri iz europskog obrambenog sektora. Osnivač njemačke vojne tehnološke kompanije Helsing, Gundbert Scherf, nedavno je izjavio da je ulaganje u vojnu tehnologiju diljem Europe nedovoljno i da države trebaju preispitati svoje prioritete ako žele zadržati konkurentnost.
Minhenska sigurnosna konferencija, koju je Ischinger godinama vodio, također sve više naglašava važnost tehnoloških inovacija za sigurnost. Nekada su vojne tehnologije poput mlaznih motora ili interneta bile ključne za obranu, no sada generali sve više posežu za civilnim tehnologijama poput umjetne inteligencije kako bi riješili sigurnosne izazove, bilo na bojnom polju ili u kibernetičkom prostoru.
Sudjelovali i tech moguli
U posljednjih nekoliko godina, konferencija je okupila ne samo političke i vojne čelnike, već i izvršne direktore velikih tehnoloških kompanija, poput Marka Zuckerberga iz Facebooka i Brada Smitha iz Microsofta. U 2022. godini, tech divovi su na konferenciji predstavili industrijsku inicijativu za zaštitu izbora od potencijalnih prijetnji temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Novi korak u budućnosti konferencije je preuzimanje vodstva od strane bivšeg glavnog tajnika NATO-a, Jensa Stoltenberga. Ischinger je otkrio kako je osobno kontaktirao Stoltenberga u Bruxellesu, dok je ovaj bio pri kraju svog mandata na čelu NATO-a, kako bi ga pitao bi li preuzeo vodstvo konferencije. 'U roku od deset minuta shvatio sam da je Stoltenberg oduševljen idejom', kazao je Ischinger.
Stoltenberg će službeno preuzeti funkciju predsjedatelja Minhenske sigurnosne konferencije 2025. godine, nakon završetka sljedećeg izdanja, dok će Ischinger i dalje ostati aktivan kao predsjednik Zakladnog vijeća konferencije.
