Održat će se u prostorima Mozaik Event Centra i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu.

Uoči s konferencije s ravnateljem centra Ivanom Marićem razgovarali smo o programu i zašto ne propustiti ovo događanje, o nacionalnom strateškom projektu Hrvatski znanstveni i obrazovni obak (HR-ZOO), umjetnoj inteligenciji, manjku IT stručnjaka, ali i ciljevima i planovima Srca u narednom razdoblju.

Bliži se konferencija Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023. Premda je program doista bogat, koje biste ključne teme istaknuli – zašto posjetiti ovo događanje, kome je ono namijenjeno?

Godišnja konferencija Srce DEI 2023 predstavlja središnje mjesto na kojem našim korisnicima, znanstvenicima, istraživačima, nastavnicima, knjižničarima, IT osoblju te čelnicima ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao i svim zainteresiranima, predstavljamo usluge, projekte i inicijative Srca i zajednice koje osmišljavamo s ciljem omogućavanja daljnje digitalne transformacije znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Konferenciju koristimo i kao prostor za rasprave o mogućnostima što ih donose nove tehnologije, o tome kako se njima uspješno koristiti u obrazovanju i istraživanjima, o stanju i potrebama u Hrvatskoj, o planovima razvoja, uključujući stanje i planove u vezi s ključnim uslugama i sustavima koje razvija i održava Srce.

Ovogodišnji program zaista je raznovrstan, imat ćemo 13 radionica, dva pozvana predavanja i 10 tematskih blokova tijekom kojih će se održati više od 30 predavanja te 27 poster prezentacija. Izdvajam neke od tematskih blokova: 'Mikrokvalifikacije u visokom obrazovanju', 'Katalog usluga HR-ZOO', 'Znanstveno izdavaštvo i Hrčak', 'Informacijska podrška mobilnosti u Europi', 'CroRIS i znanstveno tehnologijsko predviđanje' i 'Digitalna pristupačnost za bolje iskustvo učenja'.

I ove godine osigurali smo dolazak vrhunskih svjetskih stručnjaka: dr. Eng Lim Goh, potpredsjednik i glavni tehnički direktor za napredno računanje i umjetnu inteligenciju u tvrtki Hewlett Packard Enterprise, govorit će o značenju superračunala i umjetne inteligencije i njihovom doprinosu u provedbi znanstvenih istraživanja, dok će dr. sc. Giorgio Rossi, profesor fizike na Università degli Studi di Milano te predstavnik Italije u Upravnom odboru EOSC-a, govoriti o ulozi koju ključni elementi otvorene znanosti, a to su FAIR podatci i podatkovne usluge za istraživanje, imaju unutar EOSC-a te koja je njihova uloga u jačanju interoperabilnosti istraživačkih infrastruktura.

Trećeg dana konferencije održat će se nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a, tijekom kojeg će sudionici iz Hrvatske i Europske unije raspravljati o planovima Europske komisije i EOSC-a te o stanju otvorene znanosti i o tome što je potrebno za njezin daljnji razvoj.

Kako ćete obilježiti nacionalni strateški projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO)? Zašto je taj trenutak ključan za gospodarstvo i zajednicu?

Konferenciju organiziramo i kao završnu konferenciju projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), a njegov uspješan završetak obilježit ćemo prvog dana na posebnoj svečanosti puštanja u rad nove generacije e-infrastrukture HR-ZOO. U radnom dijelu programa konferencije, u okviru bloka 'Katalog usluga HR-ZOO', bit će predstavljeni rezultati tog projekta te usluge koje su uspostavljene na novoj nacionalnoj e-infrastrukturi HR-ZOO.

Provedbom projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) uspostavili smo jedinstvenu nacionalnu e-infrastrukturu koja će omogućiti daljnji razvoj istraživačkih, inovacijskih i poslovnih kapaciteta znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Ovim projektom izgradili smo mrežu od pet podatkovnih centara u četiri grada, unaprijedili smo, modernizirali i tehnološki uskladili usluge 'Napredno računanje' i 'Virtualni podatkovni centri' te uspostavili tim vrhunskih stručnjaka za specijaliziranu podršku znanstvenicima, nastavnicima i studentima u njihovu korištenju.

Kad ćete je pustiti u rad?

Ovu novu generaciju nacionalne e-infrastrukture pustit ćemo u rad tijekom travnja, a s novim resursima na raspolaganju omogućit ćemo bolje povezivanje hrvatskog visokoobrazovnog i istraživačkog prostora s europskim. Novi digitalni resursi i na njima izgrađene digitalne usluge osigurat će daljnje osnaživanje utjecaja akademske i znanstvene zajednice na gospodarstvo i cjelokupno društvo. Naši stručnjaci i resursi na raspolaganju su svima koji provode istraživačke i razvojne procese što zahtijevaju napredne računalne i spremišne resurse za primjenu računarstva visokih performansi (HPC-a), umjetne inteligencije i slično.

Posebno ističem puštanje u rad prvog superračunala ostvarenog tehnologijom HPE Cray s ukupno 8384 procesorske jezgre, 81 grafičkim procesorom te s 32 TB radne memorije, koji daje snagu 1,25 PFLOPS-a, što ga čini prvim petaskalarnim superračunalom u Hrvatskoj. Smješten je u prostoru novoizgrađenog podatkovnog centra na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj Sveučilišta u Zagrebu. Naše novo superračunalo pružit će znanstvenicima vrhunsku računalnu okolinu, čime ćemo osnažiti istraživačke i inovacijske kapacitete akademske i znanstvene zajednice.

Koliko se brzo danas mijenjaju trendovi i koliki je pritom utjecaj umjetne inteligencije?

Već dulje vrijeme svjedočimo brzim tehnološkim promjenama, posebno u IKT-u. Digitalna transformacija postaje i jest jednim od glavnih prioriteta EU-a i pojedinih zemalja. Sustavi i dionici obrazovanja i znanstvene djelatnosti, gospodarstva te javne uprave žele ojačati kapacitete u području novih digitalnih tehnologija. Učinjeni su napori u donošenju digitalnih strategija i akcijskih planova koji naglašavaju važnost uspostave naprednih digitalnih infrastruktura, rad na digitalnim vještinama i osposobljavanju znanstvenika, nastavnika, studenata, zaposlenika i građana te digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.

Umjetna inteligencija (UI) jedno je od brzo razvijajućih područja digitalne tehnologije koje obuhvaća brojne tehnologije i to ne samo strojno učenje i duboko učenje. Ono što razlikuje umjetnu inteligenciju od drugih metoda automatizacije jest sposobnost tehnologije UI-ja da uči i postane pametnija tijekom vremena.

Kao i svaka tehnologija, tako i UI ima potencijal pridonijeti značajnim koristima u raznim područjima u obliku povećanog gospodarskog rasta s jedne strane, a s druge strane kao rješenje za ekološke i socijalne izazove. Primjeri doprinosa koje UI može dati brojni su: može pomoći u boljem otkrivanju bolesti, manjoj potrošnji energije, smanjenju prometnih nesreća, stvaranju novih usluga i razvoju novih proizvoda, pojednostavljenju industrijske proizvodnje i dr.

Ključan element u primjeni umjetne inteligencije je prije svega pitanje obrazovanja i osposobljavanja za tehnologije UI-ja. Kao i za svaku tehnologiju, i u slučaju UI-ja bitno je da dovoljan broj ljudi posjeduje vještine potrebne za razvoj i korištenje, pri čemu treba voditi brigu o tome da znanja i stručnost UI-ja moraju biti dostupni u cijelom društvu.

Već dulje vrijeme postoji manjak IT stručnjaka, što je s jedne strane stvorilo porast međunarodne potražnje za kvalificiranim stručnjacima, a interno dovelo do pitanja održivosti pojedinih sustava te kapaciteta pojedinog subjekta/sustava za razvoj i implementaciju pojedinih tehnologija. Kako se korištenje umjetne inteligencije povećava, taj nedostatak stručnosti vjerojatno će postati sve više i više vidljiv. Ako šira uporaba umjetne inteligencije postane stvarnost, onda je važno da se u Republici Hrvatskoj obrazuje i obučava dovoljan broj ljudi u tom području.

Nadalje, smatram da je izuzetno važno poticati provođenje temeljnih i primijenjenih istraživanja u području umjetne inteligencije kako bismo shvatili koje sve mogućnosti pruža ova tehnologija te na njima stvarali nova znanja. Važno je da tvrtke i javne institucije surađuju s relevantnim akademskim okruženjima, naprimjer putem zajedničkih projekata. Također je važno promicati razvoj umjetne inteligencije povezujući ga s vještinama koje su dostupne u Hrvatskoj u području naprednog računanja vezanog za računarstvo visokih performansi (HPC).

Temom umjetne inteligencije bavit ćete se i na konferenciji. Što biste izdvojili?

Tijekom prvog pozvanog predavanja dr. sc. Eng Lim Goh govorit će o značenju superračunala i umjetne inteligencije, njihovim posebnostima i dobrobitima koje donose u provedbi znanstvenih istraživanja. Poseban naglasak bit će na odnosu između naprednog računanja i umjetne inteligencije te o tome kako se ta dva područja međusobno razvijaju, koje su razlike i sličnosti među njima te kako jedno utječe na drugo.

Također, govorit će o primjeni naprednog računanja u razvoju umjetne inteligencije (npr., primjena GPU-ova u AI intenzivnim algoritmima) te o ulozi koju umjetna inteligencija sve više ima u znanosti i obrazovanju, ali i u poslovanju tvrtki.

Koju ulogu umjetna inteligencija ima u znanosti i obrazovanju na primjeru Srca?

Srce svojim digitalnim resursima, prije svega resursima za računarstvo visokih performansi (HPC) te podatkovnim uslugama, osigurava ključne pretpostavke razvoja i primjene umjetne inteligencije u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Pristup podacima osnova je za UI i ključan dio infrastrukture. Kako društva postaju sve više digitalna, sve je veća količina dostupnih podataka u digitalnom obliku. Podaci, a pogotovo oni organizirani u informacije, osnova su za dobivanje znanja i primjenu tog znanja u praksi.

U Srcu već dug niz godina gradimo e-infrastrukturu u znanosti i visokom obrazovanju te su prikupljene velike količine podataka. U narednim godinama radit ćemo na primjeni metoda dubinske analize podataka i primjeni modela dobivenih takvim metodama unutar spomenutih infrastruktura. Planiramo primijeniti metode strojnog učenja (prvenstveno izgradnje klasifikatora i neuronskih mreža, klasteriranja, detekcije stršećih vrijednosti i sl.) u cilju izgradnje sustava preporuka, ranog i naknadnog upozoravanja, podizanja sigurnosti te kontrole ispravnosti podataka i povećanja kvalitete postojećih podataka, što ćemo ugraditi u postojeće sustave.

Konkretne primjene su raznolike. Naprimjer, studenti bi mogli dobiti preporuke za upis izbornih predmeta na studiju ovisno o dosadašnjim preferencijama i uspjehu i na taj način bi im umjetna inteligencija pomogla u usmjeravanju karijere. Znanstvenici bi mogli dobiti preporuke o dostupnim resursima (opremi i uslugama) te istraživanjima vezanim za svoja istraživanja, a uprave ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja imale bi još bolje podloge za donošenje odluka o svom poslovanju.

Također, različite vrste infrastruktura su važne za razvoj i uporabu umjetne inteligencije u praksi. Izgradnjom nove nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO omogućili smo pristup naprednim računalnim i mrežnim resursima potrebnim za razvoj umjetne inteligencije, a nacionalna platforma digitalnih akademskih arhiva i repozitorija Dabar primjer je e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja jer je otvorena za istraživačke projekte s UI-jem.

Značajan događaj bit će i organizacija nacionalnog tripartitnog sastanka Europskog oblaka za otvorenu znanost – EOSC.

Nacionalni tripartitni sastanci EOSC-a organiziraju se s ciljem jače sinergije u implementaciji EOSC-a u Europi kako bi se unaprijedio sustav otvorene znanosti i postiglo usklađivanje nacionalnih politika s politikama EU-a. Naime Europska komisija pokrenula je Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC) kao jedan od najznačajnijih koraka u razvoju europske znanosti kojim želi poticati otvorena, javno dostupna i iskoristiva znanstvena postignuća čiji je cilj to da znanost snažnije odgovori na društvene izazove s kojima se suočava Europa.

U Hrvatskoj će se nacionalno tripartitno događanje održati 30. ožujka u okviru programa trećeg dana konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023, a okupit će predstavnike Europske komisije, Udruženja EOSC-a, EOSC-ova Upravljačkog odbora, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Vijeća Inicijative za HR-OOZ.

Tijekom sastanka govorit će se o mnogim temama bitnim za razvoj otvorene znanosti, stanju u EU i planovima EOSC-a za budućnost, ali i o stanju otvorene znanosti u Hrvatskoj iz nekoliko perspektiva, od pogleda istraživača i razvoja nacionalne politike pa do stava i planova ustanova koje financiraju znanost. U sklopu tripartitnog sastanka predstavit će se napredak uspostave Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost, HR-OOZ, te rad Inicijative za HR-OOZ, a među ostalim premijerno javno predstavljanje prijedloga dokumenta 'Hrvatski plan za otvorenu znanost'.

Panel 'What Needs to Happen Next in Croatia' zatvorit će događanje, a na njemu će se raspraviti što se može, što bi se trebalo napraviti i tko u Hrvatskoj može doprinijeti tome da bi se ideje otvorene znanosti mogle ostvariti u punom potencijalu.

Kakvi su ciljevi i planovi pred Srcem u ovoj izazovnoj godini? Koliko su protekle tri godine bile izazovne općenito za vaš centar?

Srce i dalje planira podržavati sve dionike visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti osiguravajući stabilnost e-infrastrukture, kontinuitet rada informacijskih sustava i dostupnost digitalnih usluga te pružati tehničku i savjetodavnu podršku ustanovama, nastavnicima i studentima pri primjeni digitalnih tehnologija u visokom obrazovanju, ali i osiguravati prilike i uvjete za unaprjeđenje digitalnih kompetencija svih dionika obrazovnog procesa.

Osim toga, Srce će sa zajednicom nastaviti pratiti trendove te implementirati unaprjeđenja, a sve s ciljem zajedničke izgradnje suvremenog visokog obrazovanja i znanosti. Puštanjem u rad nove generacije e-infrastrukture HR-ZOO svi zainteresirani za provođenje računalno zahtjevnih izračuna putem infrastrukture i usluga Srca imat će na raspolaganju računalne i spremišne resurse višestruko većeg kapaciteta od postojećih, a iznimno se veselimo i početku rada novog superračunala u Srcu.

I dalje ćemo aktivno sudjelovati u nizu nacionalnih i europskih projekata koji doprinose povezivanju s Europskim istraživačkim prostorom i Europskim prostorom visokog obrazovanja, a o nekima od njih, kao što su HR-ZOO, CroRIS, EUROCC, UNIC ili CroQCI, razgovarat ćemo u okviru tematskih blokova konferencije.

Srce je dugogodišnji aktivan zagovornik otvorenosti u znanosti i visokom obrazovanju te primjenjuje načela otvorenosti putem niza poslovnih aktivnosti. I u 2023. godini pružat ćemo bezrezervnu podršku radu Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ).

Protekle tri godine bile su vrlo izazovne za cjelokupno društvo, a sustav visokog obrazovanja i znanosti suočio se s potrebom ubrzane provedbe digitalne transformacije, na što su utjecali i pandemija i potresi koji su zadesili Zagreb i Petrinju. Srce je spremno odgovorilo na sve izazove jer je svoje informacijske sustave i usluge planiralo i izgradilo na način da uspješno odgovore na te povećane potrebe.

Pred nama je nastavak rada na rješavanju velikog izazova privlačenja i zadržavanja kvalitetnih IT stručnjaka, jer je potražnja za IT stručnjacima u kontinuiranom porastu i na tom tržištu ne suočavamo se samo s konkurencijom poslodavaca iz Hrvatske, nego i s međunarodnom konkurencijom.