U Zavodu ističu da su unatoč učinkovitosti, zbog pojave neželjenih učinaka cijepljenja i usklađivanja sa zahtjevima organizacije Europska farmakopeja (Ph. Eur.) koja utvrđuje standarde kvalitete lijekova, početkom 2011. godine ukinuli proizvodnju monovalentnog i kombiniranog cjepiva protiv parotitisa. U isto vrijeme pokrenuli su razvoj novog cjepnog soja virusa parotitisa.

'Danas s ponosom možemo obavijestiti javnost da je rezultat znanstvene i primijenjene aktivnosti djelatnika Imunološkog zavoda d.d. na području patogeneze virusa parotitisa razvoj novog cjepnog soja virusa parotitisa temeljen na racionalnom dizajnu i više izvora virusa. Prva testiranja potencijalnih kandidata na animalnim modelima pokazala su rezultate bolje od očekivanih', stoji u priopćenju najstarijeg proizvođača imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe.

'Umjesto 1-2 kandidata, čak četiri kandidata pokazuju osobine dobrog cjepnog soja. Ovi rezultati ohrabruju, pa s kandidatima za novi cjepni soj planiramo pretklinička, a zatim i klinička ispitivanja koja bi na kraju dala novo, bolje i suvremenije cjepivo protiv parotitisa. Imunološki zavod d.d. tako bi se vratio u sam vrh proizvođača virusnih cjepiva. Prvo cjepivo protiv parotitisa u svijetu pojavilo se 60-ih godina prošlog stoljeća, a Imunološki zavod d.d., koji u svojoj 120 godina dugoj tradiciji slijedi trend razvoja virusnih cjepiva, već je 1972. proizveo cjepivo protiv parotitisa temeljeng na vlastitom cjepnom soju L-Zagreb.
Od 1976. u uporabu ulazi trokomponentno cjepivo koje uz cjepivo protiv parotitisa sadržava i cjepiva protiv ospica i rubele. Zahvaljujući cijepljenju, u samo tridesetak godina incidencija parotitisa u Hrvatskoj smanjena je za 99%', ističu stručnjaci zavoda (pogledajte grafikon dolje desno).

Dr. sc. Romana Tandara Haček, odgovorna osoba za sigurnost lijekova u Imunološkom zavodu, kaže da je 2008. godine ukinuta prva od dvije doze trokomponentnog cjepiva jer su zamijećene neke nuspojave poput postvakcinacijskog parotitisa, seroznog meningitisa i urtikarije. Unatoč tome što su prijavljeni slučajevi bili vrlo rijetki, te da su sva djeca ozdravila, Zavod je odlučio krenuti u istraživanje novih sojeva jer je bilo ekonomski neisplativo prodavati samo jednu dozu cjepiva ali i zbog horizontalnog prijenosa virusa sa cijepljene djece na obitelj – braću sestre i roditelje.

'Nitko nam nije znao objasniti pa ni naši epidemiolozi zašto su zabilježena četiri slučaja horizontalnog prijenosa bolesti. To je do danas ostalo nejasno jer nije uobičajeno da nakon cijepljenja toliko osoba razvije bolest protiv koje se cijepi', rekla je Tandara Haček dodavši da je još jedan razlog bio onaj regulatorni.

'U našem cjepivu bio je veći utrošak materijala, imali smo više titrova, a time i jači imunološki odgovor nego cjepiva drugih srodnih proizvođača kao što je primjerice GlaxoSmithKline. Zbog toga smo bili obavezni uskladiti se sa Ph. Eur.', objasnila je.