Europski parlament izglasao je u utorak, 27. listopada, uredbu kojom se predviđa postupno ukidanje maloprodajnih naknada za roaming te su donijeta određena pravila o mrežnoj neutralnosti. U dijelu koji se odnosi na ukidanje maloprodajnih roaming naknada, uredba predviđa dvije faze (prijelazno razdoblje i konačno ukidanje), pri čemu čak i nakon konačnog ukidanja roaminga naknade neće u potpunosti nestati, već će roaming po domaćim cijenama usluga - ‘roam like at home’, biti podvrgnut kriterijima poštene uporabe.

HAKOM navodi da će u praksi to značiti neku ograničenu količinu podataka i poziva koji se, po domaćim cijenama, mogu koristiti u roamingu u EU tijekom godine. No, već u prijelaznom razdoblju postojeće naknade će se bitno smanjiti i to oko četiri puta (zavisno o domaćoj tarifi korisnika). Sama činjenica da se radi o ukidanju maloprodajnih roaming naknada, dok veleprodajne ostaju na snazi, govori da će za operatore doći do smanjenja dijela prihoda. Za hrvatske operatore važno je pitanje konačnog iznosa veleprodajnih naknada, koji tek treba biti utvrđen, i to zbog velike razlike u broju korisnika koji se u Hrvatskoj nalaze u roamingu (i to u intenzivnom ljetnom razdoblju) u odnosu na broj hrvatskih roaming korisnika u inozemstvu.

Cijene koje će vrijediti u prijelaznom razdoblju, koje počinje 30. travnja 2016., su sljedeće: naknade (dodane na cijenu plaćenu kod kuće) ne smiju prekoračiti iznos od €0.05 po minuti za pozive, €0.02 za poruke (SMS) i €0.05 po megabajtu za pokretnu mrežu. Ograničenje naknade za dolazne pozive odredit će se naknadno tijekom ove godine, a bit će niže nego za odlazne pozive.

U dijelu uredbe koji se odnosi na mrežnu neutralnosti sadržani su sljedeći aspekti: jamstvo prava na pristup otvorenom internetu, dopuštene mjere upravljanja prometom, specijalizirane usluge, transparentnost i nadzor. Sukladno uredbi, ne ulazeći u pitanje zakonitosti sadržaja, krajnji korisnici imaju pravo pristupati i distribuirati sav sadržaj na internetu, putem bilo koje terminalne opreme, neovisno o lokaciji pružatelja sadržaja. Ugovorom o pružanju usluge pristupa internetu mogu se definirati cijena, količina podataka i brzina pristupa internetu, ali se tim ugovorom ne može ograničiti ili umanjiti pravo na pristup otvorenom internetu.

Također, pružatelji usluge pristupa internetu moraju sav promet tretirati jednako. Posebno im je zabranjeno blokiranje, usporavanje, modificiranje, ograničavanje, miješanje u pojedini sadržaj, aplikacije ili usluge. Međutim, dopuštene su im razumne mjere upravljanja prometom, pod uvjetom da su one transparentne, ne-diskriminacijske, razmjerne i da se ne temelje na nikakvim ‘komercijalnim razlozima’. Putem tih mjera ne smije se nadzirati sadržaj i one se ne smiju poduzimati dulje nego što je potrebno.

Pružatelji usluge pristupa internetu mogu pružati specijalizirane usluge, koje zahtijevaju određenu razinu kvalitete. Te usluge mogu se pružati samo ako operator raspolaže dovoljnim kapacitetom mreže, koji mu omogućava da, uz redovnu uslugu pristupa internetu, pruža i specijalizirane usluge, bez da te usluge naruše kvalitetu standardnog pristupa internetu. Također, operator ne smije koristiti ili nuditi specijalizirane usluge kao zamjenu za redovnu uslugu pristupa internetu.

U ugovorima o pružanju usluge pristupa internetu korisnici će morati dobiti informacije o tome kako mjere upravljanja prometom mogu utjecati na kvalitetu usluge i zaštitu osobnih podataka, kakav utjecaj specijalizirane usluge mogu imati na njihov pristup internetu, kako ograničenja u količini podataka i brzini prijenosa utječu na pristup internetu. U fiksnim mrežama korisnici će morati dobiti jasne informacije o minimalnoj, uobičajenoj i maksimalnoj brzini pristupa internetu. U mobilnim mrežama korisnici će morati dobiti informacije o oglašenoj i očekivanoj maksimalnoj brzini te informacije kako odstupanja od oglašene brzine mogu utjecati na njihovo pravo na pristup internetu.

Korisnici će također morati dobiti informacije o pravnim sredstvima koja su im na raspolaganju u slučaju odstupanja u kvaliteti usluge pristupa internetu. Navedene mjere predstavljaju minimum, a države članice mogu propisati i dodatne mjere transparentnosti.

Nadzor nad provođenjem odredbi o mrežnoj neutralnosti provodit će nacionalna regulatorna tijela za područje elektroničkih komunikacija, a na području Republike Hrvatske to je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti ( HAKOM). Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC), u roku od devet mjeseci od stupanja na snagu uredbe, donijeti će upute radi ujednačenog provođenja nadzora u svim državama članicama.

Treba napomenuti da su mnoge izglasane odredbe mrežne neutralnosti, uključujući i one koje propisuju transparentnost u ugovaranju i oglašavanju brzine pristupa internetu, već ugrađene u hrvatski regulatorni okvir u provedbene propise koje donosi HAKOM.