Devetnaesto izdanje poslovno-tehnološke konferencije WinDays iza nas je. Oko dvije tisuće sudionika tijekom četiri dana imalo je priliku poslušati više od 140 predavanja, prezentacija, okruglih stolova i studija slučajeva u devet programskih smjerova.

Digitalnoj transformaciji, temi koja dominira tehnološkim konferencijama zadnjih godina, sad se pridružila i umjetna inteligencija, koja je prožimala kako predavanja namijenjena poslovnjacima, tako i ona za posjetitelje usmjerene na tehnologiju.

Tako smo, između ostalog, mogli čuuti i vidjeti primjere tehnologija i alata koji počivaju na strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji, a koji su već našli primjenu, primjerice, u zdravstvu i pravosuđu u Hrvatskoj, e-trgovini, logistici, financijama, javnoj upravi, korisničkoj podršci...

Iako kraći, poslovni dio ponudio je više programskih smjerova (pet) i pokrivao je ukupno šest industrija (financije, proizvodnja, maloprodaja, javni sektor, obrazovanje i zdravstvo). No, tehnološki je bio tradicionalno bolje posjećen. Imali smo prilike čuti podosta zanimljivih stvari.

Tijekom svečanog otvorenja Philippe Rogge, predsjednik Microsofta za regiju sredne i istočne Europe, citirao je prognozu analitičke kuće McKinsey prema kojoj bi digitalna ekonomija do 2025. godine hrvatskom BDP-u mogla donijeti 8,3 milijarde eura.

Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska, priliku vidi u komercijalizaciji umjetne inteligencije. No, ujedno nas je Microsoftova odvjetnica specijalizirana za umjetnu inteligenciju Daria Brashkina upozorila kako treba odrediti pravila za umjetnu inteligenciju prije no što stvari izmaknu kontroli.

Haydn Shaughnessy rekao nam je kako je današnje poslovanje prekomplicirano, a lijevak inovacija preplavljen. Kao najvažniji faktor napretka u poslovanju vidi vizualizaciju poslovnih procesa unutar kompanije, putem koje se razvija i društvena interakcija unutar tvrtke.

Direktor razvoja poslovanja u IN2 Siniša Košćina prikazao je tehnološka rješenja kojima bi se pacijentima omogućilo da medicinskim podacima pristupe putem svojih mobitela na isti način kao npr. mobilnom bankarstvu. Takvo tehničko rješenje lako bi se moglo provesti u 45 hrvatskih bolnica koje imaju informacijske sustave s pohranjenim podaci o pacijentima.

Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, priznao je kako nas još uvijek čeka puno posla u digitalizaciji javne uprave, naglasivši kako su najveća prepreka bržem odvijanju tog procesa sadašnja struktura i rješenja koja međusobno jako malo komuniciraju ili to čine u vrlo malom opsegu.

Također smo imali prilku vidjeti i viziju školskog razreda iz 2030. godine, u kojem će đaci i studenti sami upravljati učenjem. Bilo je govora i o računalnoj sigurnosti, financiranju IT tvrtki, e-trgovini, virtualnoj i proširenoj stvarnosti, inteligentnom računalnom oblaku i još puno toga.