Povodom saslušanja kandidata za potpredsjednika EK i povjerenika za digitalno zajedničko tržište Andrusa Ansipa, zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) je upozorila Komisiju na niz regulacija koje su potrebne kako bi se potrošači na interentu osjećali sigurno i uživali jednaka prava
‘Gospodin Juncker je prilikom reorganizacije nove Komisije poseban naglasak stavio na zajedničko digitalno tržište kao jedan od najvažnijih resora. Potpuno podržavam taj potez jer je očigledno da je razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije odavno nadrastao postojeću regulativu EU’, kazala je Borzan.
Istraživanje koje je provela Europska udruga potrošača je pokazalo da je, prilikom kupovine na internetu, čak 62 posto građana EU zabrinuto oko mogućnosti da budu prevareni, 59 posto ih ne zna što bi učinilo ukoliko dođe do problema prilikom kupovine, a 49 posto ih se boji da im kupljeni proizvod nikada neće biti isporučen. Prema istraživanju EK, procjenjuje se da je šteta prema potrošačima prilikom kupovine digitalnih sadržaja oko 64 milijarde eura na godinu.
‘Tu je i dodatan problem što određene države članice EU nemaju pristup nekim uslugama on-line trgovine. Čak 24 posto kućanstava EU ima onemogućen pristup nekim internet sadržajima. Smatram da je tu riječ o direktnoj diskriminaciji određenih potrošača. U Hrvatskoj putem interneta kupuje oko 25 posto potrošača što je za 20-ak posto manje od europskog prosjeka, i to možemo objasniti kao jednu od posljedica diskriminacije na digitalnom tržištu’, kaže Borzan.
Kao zamjenska članica u Odboru za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača, zastupnica u EP Biljana Borzan je pitala Komisiju na koje točno načine će modernizirati EU regulativu da se osigura ravnopravnost i zaštita potrošača:
1. Istaknula je problem implementacije Direktive o uslugama koja jasno zabranjuje diskriminaciju na osnovi mjesta prebivališta. Međutim, primjer internet kupovine gdje se 75% građana osjeća diskriminirano prema mjestu prebivališta, jasno dovodi u pitanje njenu efikasnost.
2. Također, susrećemo se s problemom zastarjelih direktiva poput Direktive za prodaji i pravnim jamstvima (Directive for Consumer Sales and Legal Guarantees) iz 1999. godine.
3. Uz to, postoje relativno nove direktive koje nisu pokrile izazove digitalnog doba. Kao primjer Borzan navodi Direktivu o pravima potrošača iz 2011. koja nije regulirala važne elemente poput jamstava na usluge niti uvela moderne mehanizme za regulaciju digitalnih proizvoda.
U odgovorima na pisana pitanja koja su mu postavili članovi Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, kandidat za povjerenika Ansip prioritetom smatra povjerenje potrošača. Ističe kako želi da potrošači vjeruju web-mjestima i digitalnim uslugama bez obzira odakle EU oni potječu. Navodi kako će ključni element njegove strategije jedinstvenog digitalnog tržišta biti modernizacija i pojednostavljenje propisa o zaštiti potrošača za internetske i digitalne kupnje.
