Direktor Telegrama Pavel Durov uhićen je u Francuskoj i optužen zbog načina na koji je vodio svoju platformu, a u istom tjednu društvena mreža Elona Muska zabranjena je u Brazilu. Ovi događaji predstavljaju presedan u kojem regulatori sve više nastoje postrožiti kontrolu nad društvenim mrežama i počinju prebacivati odgovornost na njihove šefove
Durov je uhićen prošlog tjedna nakon što je privatnim zrakoplovom sletio u Francusku, a samo nekoliko dana kasnije Brazil je blokirao Muskovu društvenu mrežu X. Ovaj niz događaja mogao bi označiti novu fazu za društvene mreže i njihove tehnološke divove, osobito u Europi.
Optužbe protiv Durova uključuju čak 12 kaznenih djela, među kojima su 'sudjelovanje u organiziranoj distribuciji slika maloljetnika pornografskog karaktera, trgovini drogom, prijevarama organiziranih bandi' te odbijanje suradnje s vlastima o informacijama potrebnima za provođenje presretanja odobrenih zakonom.
'Ovo nije odlučujući trenutak za društvene mreže, ali je važan trenutak za regulaciju društvenih mreža u Europi', rekao je za Euronews Jevgenij Golovčenko, docent na odjelu političkih znanosti Sveučilišta u Kopenhagenu. Golovčenko je napomenuo da se Durovljevo uhićenje ne može promatrati samo kao pitanje Telegrama ili francuskih zakona, već bi moglo utjecati na zakone u cijeloj Europi i svijetu.
Telegram nije prvi put na udaru vlasti, ističe Golovčenko, podsjećajući na novčanu kaznu koju je ovoj platformi izrekla Njemačka zbog kršenja zakona i poticanja govora mržnje.
vezane vijesti
Digitalni zakon i granice odgovornosti
U Europi je, podsjetimo, posljednjih šest mjeseci na snazi Zakon o digitalnim uslugama (DSA), a on uvodi odgovornost vlasnika platformi. Telegram ne spada pod kriterij velikih platformi jer ima manje od 45 milijuna korisnika mjesečno – točnije 41 milijun korisnika u Europi. Catalina Goanta, izvanredna profesorica na Sveučilištu Utrecht, ističe da bi ovaj slučaj mogao otvoriti put za dodatne izmjene zakona kako bi se jasno definiralo koje platforme podliježu određenim odredbama.
U međuvremenu se platforma X također našla pod povećalom regulatora, ne samo zbog zabrane u Brazilu, nego i zbog navodnog kršenja pravila DSA-e. Europska komisija optužila je Muskovu platformu da obmanjuje korisnike, što je on odbacio. Uz to, obje platforme su na udaru britanske vlade zbog poticanja nasilnih prosvjeda i mržnje prema muslimanima.
Sloboda govora ili ilegalni sadržaj?
Rasprave o slobodi govora postaju sve intenzivnije, a tehnološki divovi često tvrde da regulatori ograničavaju pravo na slobodu izražavanja. Musk je u jednoj od svojih objava na X- naveo da je to najkorišteniji izvor vijesti u Brazilu i optužio vlasti za gušenje slobode govora.
Međutim slučajevi Durova i Muska nagovještavaju da regulacija dolazi, smatra William Echikson iz Centra za europsku politiku. 'Ove velike tehnološke kompanije više nisu mala djeca. One su odrasle i moraju preuzeti odgovornost', rekao je Echikson, ističući dilemu između slobode izražavanja i ilegalnog govora.
U Europi i SAD-u postoje različiti odgovori na ovo pitanje. Dok Prvi amandman štiti slobodu govora u SAD-u, Europa ima različite zakone među državama članicama. 'Granica između prihvatljivog i neprihvatljivog govora vrlo je zamagljena', dodaje Echikson.
Iako smatra da će ovi slučajevi potaknuti rasprave, Echikson ne vjeruje da će društvene mreže drastično promijeniti svoje poslovanje, osim ako zakonodavci ne počnu poduzimati ozbiljnije korake. Iako značajni, ovi događaji još uvijek su samo dio šire borbe za ravnotežu između slobode izražavanja i odgovornosti u digitalnom prostoru.
