Znanstvenici koji su proučavali podatke što ih je NASA-i u devedesetima poslala letjelica Magellan kažu da su otkrili vulkansku aktivnost na Veneri. Otkriće objavljeno u znanstvenom radu temelji se na promjenama u otvoru pokraj jednog od najvećih vulkana na planetu, Maat Monsa.

'Mjesto na kojem smo otkrili novi vulkan je ujedno najizvjesnija lokacija za novi vulkan', rekao je Robert Herrick, znanstvenik s Geofizičkog instituta Faribanks na Sveučilištu Aljaska. Znanstvenici već jako dugo znaju da na Veneri postoje tijekovi lave koje su stvorili vulkani prije nekoliko milijuna godina. Premda na površini planeta koji su mnogi do danas nazivali 'mrtvim' postoji oko 1800 velikih vulkana i skoro milijun manjih, znanstvenici vjeruju da je bar dio njih i danas aktivan.

Najnovije otkriće je prvi direktni dokaz nedavne vulkanske aktivnosti na Veneri, Zemljinom najbližem susjedu. Uvjereni su da se ovakve erupcije, koje su, naglašava Space, manje eksplozivne od onih kakve imamo na Zemlji, događaju nekoliko puta godišnje, dokazujući da vulkani vrše važnu ulogu u formiranju Venerine površine.

Nedavna studija koristi dvije snimke koje je Magellan 1991. godine snimio u razmaku od osam mjeseci. Na snimkama se jasno može razaznati otvor vulkana površine dva kvadratna kilometra koji se proširi na četiri kvadratna kilometra.

Znanstvenici su također otkrili da se promijenio oblik otvora koji je na prvoj slici okrugao, a na drugoj u obliku bubrega te ima tamnu unutrašnjost, što je dokaz 'vulkana koji je eruptirao na površini planeta', rekao je Herrick. Tamna mrlja je lava koja polako ispunja krater.

Uz ograničene raspoložive podatke, tim pretpostavlja da visok tlak na površini osigurava da je lava puno rjeđa i fluidnija nego ona kakvu vidimo na Zemlji. Venera je, tim rečeno, prekrivena vulkanima, što znači da ih puno nismo još ni otkrili. Studija pokriva samo 1,5 posto planeta, a Magellan je snimio svega 40 posto površine, što znanstvenicima daje dodatne radarske slike koje mogu analizirati.

'Na Veneri postoji velik broj vulkana u stilu Havaja koje nismo stigli analizirati, što znači da tamo imamo još posla', rekao je Herrick.

Trideset godina stari podaci i nekoliko dana staro otkriće

Letjelica Magellan na Veneru je stigla 1990. te je dvije godine provela snimajući planet iz orbite. Tijekom misije je nekoliko puta nadletjela ista mjesta u razmacima od osam mjeseci. Cilj svakog posjeta nije bio tražiti promjene na površini, već odraditi druge zadatke, što je dovelo do snimki planeta snimljenih iz različitih kutova i visina. Ove slike koje su dovele do otkrića izgledaju kao da su snimane iz različitih prozora na istom zrakoplovu, objasnio je Herrick.

Prva slika izgleda kao da je snimana s lijeve strane zrakoplova i pokazuje okrugli krater, a druga, koja izgleda kao da je snimana s desne strane, pokazuje otvor u obliku bubrega. Premda su Magellanove snimke stare 30 godina, Herrick otkriće vulkanske aktivnosti pripisuje hardveru i softveru koje znanstvenici koriste za analizu vizualnih informacija. Sučelje ovog softvera izgleda vrlo slično Google Earthu te znanstvenici lako mogu preuzeti velike količine podataka i zumirati na razne radarske slike, što, podsjetimo, nisu mogli raditi prije trideset godina.

S obzirom na to da su Magellanove slike snimljene iz raznih kutova, Herrick i njegov tim su morali birati točke na površini koje su iste na obje slike te ih procesirati na način da izgledaju kao da su snimane odozgora. Proces pod imenom ortorektifikacija znanstvenicima pomaže pretvoriti sirove slike u format prikladan za modeliranje. 'Jako smo pomno pazili da razlike među slikama nisu zapravo nastale zbog gledanja u istu točku iz različitih kutova', rekao je Herrick.

Radi li se zbilja o vulkanu?

Kako bi potvrdio da se na snimkama zbilja vidi vulkanska aktivnost, Herrick je udružio snage sa Scottom Hensleyjem, projektnim znanstvenikom koji radi na dvije nadolazeće NASA-ine misije na Mars.

'U startu sam bio oprezno optimističan', rekao je Hensley, nadodavši da su prijašnja nastojanja koja su tražila slične promjene uglavnom neslavno završavala. Štoviše, velik broj geoloških obilježja izgledao je drukčije zbog snimanja iz različitih kutova. 'Htjeli smo biti jako oprezni da bismo bili sigurni', rekao je Hensley.

Kako bi provjerio autentičnost snimke, Hensley je iskoristio Magellanove podatke o obliku kratera, njegovoj dubini i drugim značajkama da bi simulirao stotine vulkanskih kratera od kojih je 60 nabrojio unutar znanstvenog rada objavljenog u Scienceu.

'Nijedna od naših simulacija nije mogla imitirati oblik bubrega', rekao je, nadodavši da simulacije također nisu prikazale tamno tlo koje je snimio Magellan. 'Ovo nas je dovelo do vrlo čvrstog zaključka da se na Venerinoj površini zbilja dogodila promjena.'

Flota letjelica će tijekom tridesetih godina posjećivati našu planetarnu susjedu, a među njima će biti NASA-ini VERITAS i DAVINCI te ESA-in EnVision. DAVINCI će poslati sondu u Venerine oblake, a VERITAS i EnVision iz orbite će gledati kroz guste oblake te tražiti 'centimetarske' promjene na površini.

'Ono što nam je poslao Magellan je najbolje što smo dosad imali', kaže Lori Glaze, direktorica NASA-inog Odjela za planetarnu znanost. 'To je najveća rezolucija, što znači da nam VERITAS i EnVision služe kao važni alati za iduće desetljeće.' DAVINCI treba poletjeti 2029., a VERITAS između 2032. i 2034., nakon čega će ih slijediti EnVision, koji će letjeti između 2035. i 2039.