Takozvana 'hadalna zona Zemlje' obuhvaća morska područja na dubinama od 6000 do 11.000 metara, a njezin naziv dolazi od Hada, grčkog boga podzemlja. Nije slučajno da nosi ovo ime - radi se o najdubljim i najmanje istraženim dijelovima oceana. No novo istraživanje donosi iznenađujuće spoznaje o ovom ekstremnom okolišu i organizmima koji uspijevaju u njemu.

Kineska podmornica Fendouzhe zaronila je na preko 10.900 metara dubine u Jarugu Yap, Filipinski bazen i Marijansku brazdu, najdublju oceansku brazdu na svijetu. Tijekom ove ekspedicije prikupljene su stotine bioloških uzoraka, a rezultati istraživanja objavljeni su 6. ožujka u časopisu Cell. Od više od 7000 vrsta mikroorganizama dokumentiranih u uzorcima, čak 89 posto znanosti je potpuno nepoznato.

'Velika raznolikost i heterogenost primijećena je u mikrobiomu hadala, posebno među prokariotima i virusima, na koje utječe i širi kontekst ekstremnih uvjeta okoliša, kao i delikatna topografija u hadalnoj zoni', napisali su istraživači u studiji.

Tamna zona oceana

Hadalna zona predstavlja ekstremno neprijateljski okoliš za život. Organizmi se moraju nositi s pritiskom i do 1100 puta većim od atmosferskog tlaka na površini, temperaturama blizu smrzavanja, izuzetno malom količinom hranjivih tvari i gotovo potpunim mrakom. Ipak, uzorci su otkrili nevjerojatnu raznolikost vrsta. Analiza genoma pokazala je širok raspon strategija preživljavanja razvijenih da bi organizmi mogli opstati u ovim uvjetima.

Studija je dio šireg projekta istraživanja Marijanske brazde (MEER) i objavljena je s još dvije. Jedna od njih bavi se amfipodima, račićima nalik škampima koji preživljavaju zahvaljujući simbiozi s bakterijama. Druga istražuje genetske prilagodbe riba koje žive na dubini većoj od 3000 metara te otkriva da sve te vrste imaju mutaciju koja im omogućuje da podnesu hladnoću, tlak i nedostatak svjetla.

Mehanizmi prilagodbe

Znanstvenici su procijenili i kada su neke vrste prvi put kolonizirale duboko more. Jegulje su se, primjerice, spustile u dubine prije otprilike 100 milijuna godina, što im je možda omogućilo da prežive udar meteora koji je izbrisao dinosaure i mnoge vrste iz plićih mora.

Sve tri studije pokazuju zajedničke mehanizme prilagodbe mikroorganizama i većih morskih bića. Istraživači vjeruju da ekstremni uvjeti hadalne zone tjeraju različite vrste da razviju slične karakteristike, što je primjer konvergentne evolucije.

Puno novih vrsta i - puno smeća

Ipak, uz fascinantne spoznaje o životu u hadalnoj zoni, znanstvenike je šokirala prisutnost ljudskog otpada. Pronašli su plastične vrećice, limenke, boce piva, pa čak i košaru za rublje. Mikrobiolog ekstremofil Weishu Zhao sa Sveučilišta Shanghai Jiao Tong i koautor studije izjavio je da su ostaci ljudske aktivnosti u ovim dubinama bili šok za istraživače.

Iako su znanstvenici primijetili da neki dubokomorski mikrobi mogu razgraditi određene zagađivače, to je slaba utjeha s obzirom na to da ljudski otpad već dopire i do najdubljih dijelova oceana, piše Gizmodo.