Opće je prihvaćeno mišljenje da moderni čovjek vuče podrijetlo iz Afrike, kontinenta na kojem se Homo sapiens pojavio prije najmanje 300 tisuća godina. Danas ljudi žive na svim kontinentima osim Antarktike, ako ne računamo znanstvenike i turiste koji ga obilaze. No kako su i kada došli do svakog zakutka Zemlje?
U velikim seobama u davnoj prošlosti prvi ljudi dolazili su u kontakt i s drugim srodnim vrstama, miješali se s njima i razmnožavali. No afrička teorija nikad nije opovrgnuta, a ideje o multiregionalnom razvoju čovjeka, po kojima je Homo sapiens evolucijom nastao i drugdje, mahom su odbačene. Naime nema nijednog jedinog dokaza za to, a svi dosad poznati upućuju na naše zajedničko afričko podrijetlo.
Iz Afrike su se ljudi prvo širili prema istočnom Mediteranu, vjerojatno preko Sinaja, prostora između Egipta, Jordana i Izraela. Znanstvenici smatraju da je taj kraj, danas neprivlačna pustinja, tada bio zelen i zbog toga je i privukao prve 'iseljenike' iz Afrike. Druga teorija navodila je mogućnost da je uski prolaz na južnom kraju Crvenog mora, zvan Bab el Mandeb, nekad bio kopnena veza između Afrike i Azije i time omogućio seobu. No geološka istraživanja potvrdila su da ta veza nije postojala, što znači da su prvi putnici našli način da svladaju samo nekoliko kilometara uzak prolaz.
Kako bilo, sve ukazuje na to da se Homo sapiens s Mediterana brzo širio Azijom kao svojom prvom stanicom. Nalazi upućuju na prvo naseljavanje obalnog područja prema Africi prije više od 100 tisuća godina, a onda i širenje u unutrašnjost. Dio doseljenika miješao se sa srodnim denisovskim čovjekom, nazvanom po sibirskoj špilji Denisova. Zbog toga se i danas u dijelu azijskog stanovništva mogu naći denisovski geni.
vezane vijesti
Najstariji trag Homo sapiensa u Europi
S Europom stvari stoje nešto kompliciranije. Najstariji trag Homo sapiensa na našem kontinentu nađen je u pećini Apidima u južnoj Grčkoj i star je oko 210 tisuća godina, što bi značilo da je Europa naseljena prije Azije. No kako nije nađeno više dokaza iz tako davne prošlosti, smatra se da je bila riječ o izoliranom slučaju manje skupine koja je izumrla ili otišla u vrijeme ledenog doba. Stoga se kao točnije vrijeme naseljavanja našeg kontinenta uzima doba od prije 50 do 60 tisuća godina, kad su se pripadnici Homo sapiensa prvo pomiješali s bliskim srodnicima neandertalcima, a onda ih i sasvim potisnuli.
DNA analize pokazuju da je Homo sapiens došao u jugoistočnu Aziju prije oko 60 tisuća godina šireći se na područje današnje Australije, u to vrijeme suhe i negostoljubive. Slično je i drugdje u Oceaniji, a arheološki dokazi pokazuju da su prvi ljudi došli na Novu Gvineju prije oko 50 tisuća godina i odatle se mnogo kasnije proširili po pacifičkim otocima, prvo stvarajući lapitsku kulturu sjeverno od Australije prije tri tisuće godina, a onda i u Polineziju prije 1500 godina.
Oduvijek se smatralo da su prvi moderni ljudi došli u Sjevernu Ameriku preko nekadašnjeg kopna koje je spajalo Sibir s Aljaskom. No novijim nalazima u Novom Meksiku revidirana je ranija teorija da se to dogodilo prije oko 13 tisuća godina. Fosili i arheološki dokazi, među kojima su i otisci nogu, sada su taj događaj pomaknuli dalje u prošlost, prije oko 23 tisuće godina. To je značilo da su se od sjevera kretali prema jugu blizu ili uz pacifičku obalu.
Logično, put ih je vodio i dalje na jug, preko Srednje u Južnu Ameriku. Prema arheološkim dokazima, to se dogodilo prije oko 15 tisuća godina. Na toliko se, naime, procjenjuje starost najvažnijeg nalazišta Monte Verde u južnom Čileu. Međutim neki znanstvenici osporavaju takvo datiranje, smatrajući da se taj dio seobe dogodio nešto ranije.
A Antarktika?
Ostaje nam još sedmi kontinent, Antarktika, po svemu drukčiji od svih drugih. A onda je i drukčija povijest ljudskog boravka na tom komadu zaleđene zemlje bez stalnih stanovnika. Općenito se smatra da je prvi čovjek koji je stigao na Antarktiku stanoviti Amerikanac, lovac na tuljane i istraživač John Davis, a bilo je to 1821. Međutim mnogi misle da je on u svojim tvrdnjama pretjerivao, odnosno lagao.
Stoga postoje drugi pretendenti na titulu prvog putnika na najjužniji kontinent: dvojica Norvežana, poslovni čovjek Henrik Bull i istraživač Carsten Borchgrevink, a obojica tvrde da su stigla ondje 1895. Kako to obično biva, vjeruje se da su se prvi ljudi na Antarktici našli mnogo ranije jer postoje naznake toga da su drevni Maori doplovili do bijelog kontinenta čak s Novog Zelanda, ali za to nema dokaza, pa mnogi osporavaju tu tezu.
