No to je pismo uglavnom bilo povezivano sa srednjim vijekom, sve dok 2023. nije predstavljeno otkriće pronađeno dvije godine ranije, natpis na runama iz istočne Norveške, a one sežu u vrijeme prije dvije tisuće godina.

Riječ je o dosad najstarijem poznatom natpisu na tom pismu te se trudom znanstvenika otkrivaju njegove tajne.

Tko je urezao tajnoviti zapis i što on uopće znači

Kamen na kojem je otkriven ovaj natpis, govore najnovija saznanja, dio je većeg teksta, a norveški znanstvenici sada pokušavaju složiti cijelu slagalicu. Konačni cilj je otkriti tko je uopće urezao tajnoviti zapis i što on uopće znači.

Kako je poznato, rune su prvo germansko pismo, očito nastalo u prvim stoljećima naše ere, a u upotrebi u Skandinaviji ostalo je do kasnog srednjeg vijeka. Vjeruje se da su tamošnji stanovnici inspiraciju za slova dobili od Rimljana, ali točno podrijetlo pisma i način na koji je korišteno i dalje su magloviti. Po cijeloj Skandinaviji nađeni su brojni natpisi, ponekad i s uistinu spektakularnim tekstom, poput onoga o moćnoj vikinškoj kraljici ili upozorenja da dolazi oštra zima, što je utemeljeno na ranijim događajima. Najneobičnije mjesto na kojem su rune nađene svakako je istanbulska Aja Sofija. No većina ih je iz doba Vikinga, dakle od 9. do 11. stoljeća, a vrlo je malo primjera ranih runa.

Nalaz o kojem govorimo otkriven je prilikom iskapanja drevnog groblja u istočnoj Norveškoj i nastavkom istraživanja stalno su se pojavljivali novi komadi u susjednim grobovima, često s vrlo sličnim 'rukopisom'. Pronađeni komadi se mogu i sastaviti, tekst s jednog nastavlja se na drugima, zbog čega je zaključeno da su bili dio mnogo većeg i jedinstvenog natpisa. Sve je objašnjeno u članku objavljenom početkom veljače u časopisu Antiquity.

Autorica bi mogla biti žena

Čini se da je izvorna kamena ploča namjerno razbijena, sudeći bar po načinu razdvajanja, a pojedinačni komadi stavljeni su kasnije na grobove. Naime kamenje s runama često se koristilo kao nadgrobni spomenik, no običaji su se mijenjali s vremenom. Oni iz Norveške nađeni su uz kremirane ljudske ostatke, a radiokarbonska analiza potvrdila je da su nastali između 50. i 275. godine i, po riječima autora studije, predstavljaju mješavinu natpisa i drugih oznaka kakva dosad nije viđena.

Fragmenti, osim samog teksta, kriju druge tajne, poput zagonetki u različitim oznakama koje je teško prevesti, kao i putokaze prema autorima natpisa. Istraživanje koje je rezultiralo ovim otkrićem počelo je iskapanjem grobišta u Svingerudu, u norveškoj općini Hole blizu Osla. Natpisi na kamenim pločama koje su tamo pronađene posebno su fascinantni jer su različite prirode.

Jedan ih je posebno zaintrigirao jer sadrži riječ (ili ime) idiberug, čije značenje nitko ne zna, zato i misle da se radi o nekoj osobi, možda ženi. Na drugom kamenu pak nađen je istinski potpis autora, ali je slabo vidljiv, pa je ime - uz koje stoje riječi 'napisao' i 'rune' - nečitko. Zadnje slovo imena, međutim, ukazuje na mogućnost da je žena njegova autorica, što bi bila velika rijetkost.