Iako u HZZO-u tvrde da uvođenje kriznog poreza nije utjecalo na naplatu dopunskog osiguranja i da police u mjesečnom iznosu od 50, 80 ili 130 kuna nisu preveliko opterećenje za hrvatske građane, brojke govore nešto drukčije.

U prvih sedam mjeseci ove godine HZZO je poslao ukupno 163 tisuće opomena s kamatama, međutim samo u zadnja dva mjeseca, otkad je na snazi krizni porez i novi udar po džepu građana, ta je brojka porasla za 78 tisuća novih opomena.

Od četiri dalmatinske županije, najviše duguju Splićani i Zadrani. U Splitu je poslano gotovo 23 tisuće opomena, u Zadru više od 11 tisuća. U HZZO-u kažu da ih ovoliki broj dužnika ne zabrinjava jer police ionako naplate, samo uz odgodu.

'Opomene imaju učinka jer nam dužnici u pravilu plaćaju odmah kad ih prime. U prvih osam dana od primitka opomene, naplatimo 45 posto potraživanja, a dužnici reagiraju prije zaključenja nove police jer to ne mogu učiniti ako imaju dug', kažu u zagrebačkoj direkciji HZZO-a.

Ne reagiraju li građani na dobivene opomene, koje su prvo upozorenje, HZZO će pokrenuti sudsku ovrhu i sjesti im na plaću. Iako na samoj polici piše da HZZO, kao ugovorna strana, ima pravo raskinuti policu u roku od 30 dana ako se dugovanje ne podmiri, doznajemo da Zavod s raskidom čeka i do tri mjeseca.

Međutim, u tom slučaju osiguranici su dužni platiti cjelokupni iznos godišnje premije, odnosno ostatak za ugovorenu godinu. Ako ni na to ne odgovori, protiv dužnika se pokreće ovršni postupak kod javnog bilježnika.

Do kraja rujna na razini Hrvatske raskinuto je 20 tisuća polica. Međutim, HZZO ta brojka ne muči i tvrde da je to zanemarivo u odnosu na ukupan broj sklopljenih polica od početka ove godine, kada je snagu stupio Zakon o zdravstvenoj reformi.