Naravno, masovno nesudjelovanje u bankarskom sustavu za većinu je od tih 30 milijuna europskih žitelja rezultat njihove vlastite odluke, no bilo je dovoljno znati da je njih šest do sedam milijuna odbijeno u lokalnim bankama pa da Europska komisija oglasi alarm.

Bruxelles zahtijeva od svih zemalja članica da omoguće elementarne bankovne račune za sve koji ih žele. Račune s kojih će moći slati i primati novac, štedjeti te koristiti bankomate. Cijena otvaranja istih mora, prema naputku Komisije, biti razumna, kao i uvjeti za otvaranje, baš kao što se moraju izdati bez obzira na nacionalnost, prebivalište ili financijsku situaciju stranke

Povjerenik za unutrašnje tržište i usluge, Michel Barnier, kaže da je važno zaustaviti praksu koja onemogućava ljudima tako elementarnu i bitnu uslugu, omogućiti im punu participaciju u društvu u kojem žive, kao i sve beneficije jedinstvenog europskog tržišta. Kakogod, naputak EK-a nema obvezujuću snagu, barem ne za sljedećih 12 mjeseci, koliko će trajati briselski monitoring zemalja članica, tj. onoga što su poduzele ne bi li skresale otužnu statistiku da praktički sedam posto Europljana nije unutar bankarskog sustava.

Činjenica da poruka Komisije nema pravno obvezujuću snagu naljutila je Europsku organizaciju potrošača koja već duže vrijeme lobira de se izvrši žešći pritisak na nacionalne vlade. 'Prečesto smo svjedoci da sa samoregulacija i dobrovoljne mjere ne funkcioniraju u financijskom sektoru. Ovo je ponovno gubljenje vremena', riječi su direktorice europskih potrošača, Monique Boyens.

Očekivano, neobvezujućim ukazom najzadovoljniji su bankari. Kako se izrazio Sebastian de Brouwer iz Europske federacije banaka: 'Komisija može davati savjete u najboljem slučaju, ali problem financijskih izuzeća najbolje se rješava na lokalnoj razini. Nacionalni dijalog je bolji jer su problemi drukčiji od države do države. U Istočnoj europi radi se o elementarnom pristupu bankarskom sustavu jer su infrastrukturno debelo kasnili za ostatkom EU, no pitanje bankovnih računa za osobe s nekim drugim prebivalištem nema veze s cijelom ovom pričom.'

Irski su mediji već nabrojali 100.000 osoba u zemlji koje nemaju bankovni račun, a za mnoge s ispostavilo da su odbijeni zbog premalih primanja, dok je službeno obrazloženje glasilo da nisu imali osobni dokument. Jednom je irskom studentu u Velikoj Britaniji objašnjeno da ne može otvoriti račun dok ne proboravi barem tri godine u zemlji.
Najveći problem predstavljaju Rumunjska i Bugarska, gdje je otprilike svaka druga osoba izvan bankarskog sustava.