Američki embargo na Kubu koji je započeo predsjednik John F. Kennedy prije pedeset godina (obljetnica je zaokružena prije dva dana), a sastoji se od ekonomskih, financijskih i trgovačkih mjera, bitno je unazadio život na otoku: Kuba ne može uvoziti ni izvoziti svoju robu u SAD, ograničena je trgovina s trećim zemljama, a građanima SAD-a je bitno otežan posjet Kubi
Ali i SAD je osjetio posljedice embarga jer ne može trgovati s tako bliskim susjedom koji nudi i ima velike potencijale za strana ulaganja, naročito u poljoprivredi i turizmu.
Unatoč čvrstoj politici SAD-a, treće zemlje su našle modus trgovine i ekonomske prisutnosti na Kubi kroz bilateralne ugovore (kao što su Meksiko, Kanada, Španjolska, Norveška, Švedska itd.).
SAD i Kuba su napravile svoje kalkulacije o tome koliko je koštao embargo, a cifre govore same po sebi.
Kubanska vlada smatra da je, u vrlo suzdržanim procjenama, embargo učinio kubanskom narodu štetu od 104 milijarde dolara (do kraja 2010). Cifra bi bila znatno veća kada bi se uzeo u obzir pad dolara prema vrijednosti zlata na međunarodnom financijskom tržištu.
Unatoč sankcijama, postoje određene kategorije robe u poljoprivredi i zdravstvu koje su bez njih, pa je tijekom 2009. SAD isporučio Kubi 528 milijuna USD takve robe, što samo pokazuje kolika bi mogla biti trgovinska razmjena da nema sankcija za poljoprivredu i znanost.
SAD smatra da bi najmanje 6.000 američkih građana odmah dobilo posao da prestane embargo, što bi značilo zaradu od milijardu i sto milijuna dolara na godinu.
Tijekom 2011. ipak je na Kubu stiglo 400.000 građana SAD-a u turističke svrhe, što predstavlja drugu po veličini grupu stranaca nakon Kanađana. Brojka bi bila znatno veća, kao i zarada na Kubi, ako se uzme u obzir da je lani na otok stiglo 2,7 milijuna turista, što je značilo zaradu od 2,3 milijarde dolara.
Pogledajmo sada neke važne kubanske proizvode. Embargo je doveo do toga da 2,6 milijuna kutija glasovitog ruma Havana Club ne bude isporučeno SAD-u, i to godišnje, što predstavlja gubitak od 106 milijuna dolara na godinu. Pojedine osiguravajuće tvrtke su kažnjene i s po 22.500 dolara za svaku transakciju s nekim Kubancem, a kažnjavaju se i strane banke. Tako je nizozemska banka ABN Amro morala platiti 500 milijuna dolara globe.
Što još gube Amerikanci? Zbog embarga Venezuela je od 2000. godine uspostavila tijesnu suradnju s braćom Castro i šalje 100 tisuća barela nafte na dan po posebno niskoj cijeni. I druge zemlje ulažu, pa je tako Brazil uložio 640 milijuna dolara u projekt proširivanja kubanske luke Mariel.
Kubanski režim nije pao, dapače ojačao je, ali su građani jako nastradali, a stanovnici Bijele kuće se mijenjaju kao na tekućoj vrpci dok Fidel i dalje vodi bitku ideja.
